- Autor/ica Crol/Večernji list
-
Objavljeno: 20 svibnja 2014
Istospolni roditelji i dalje su tabu tema u hrvatskom društvu, a parovi koji dijele svoja osobna iskustva s medijima polako, ali uspješno senzibiliziraju javnost.
Jedan takav par su Slovenci Matjaž i Danijel koji su, uz još pedesetak drugih istospolnih parova i obitelji, sudjelovali na ovogodišnjem Međunarodnom danu obiteljske jednakosti (IFED) koji je početkom svibnja obilježen u Zagrebu.
Kako smo ranije pisali, Matjaž i Danijel dobili su kći Anu uz pomoć zamjenske majke iz Kalifornije. Nakon Anina rođenja u SAD-u su svi troje živjeli još dvije godine, a onda su se odlučili vratiti u Ljubljanu. Uslijedilo je rješavanje pravnog statusa male Ane koja je imala američko državljanstvo. Vrlo brzo Ana je dobila i rodni list i slovensko državljanstvo te postala jedna od nekoliko desetaka slovenske djece rođene u istospolnim obiteljima.
"Nemamo baš nikakvih negativnih iskustava. Zapravo, shvatili smo da ljudi predrasude imaju prije. A kad upoznaju stvarne ljude onda one nestanu", kazao je Danijel za Večernji list. I u vrtiću koji pohađa, Ana nema problema. Nedavno im je prišao jedan roditelj i rekao da mu je drago što je Ana u grupi s njegovim djetetom. I Ana, koja zna da ima dva oca, ali i majku, to sve dobro prihvaća. "Imali smo neke strahove, ali kako raste, shvaćamo da se dobro nosimo sa svime i da Ani baš ništa ne fali. Kako bude rasla sve ćemo joj objašnjavati", kaže Matjaž.
Kalifornijska oaza za buduće gej roditelje
Sasvim je druga priča zagrebačkog para Mladena i Ive koji imaju veliku želju za potomstvom. Oni su se isto odlučili za zamjensku majku i već iduće godine planiraju posjetiti SAD kako bi je pronašli i upoznali. Spremni su, kažu, financijski i emocionalno. Već planiraju i povećanje stambenog prostora kako bi imali i dječju sobu. Odlučili su pronaći zamjensku majku također u Kaliforniji, da obojica budu upisana u rodni list kao očevi.
"Proučavali smo trenutačnu pravnu situaciju i ne znamo kako će Hrvatska nas i naše dijete tretirati nakon povratka u domovinu. Trenutačni zakoni otežavaju nam da se obojica upišemo kao očevi u matičnu knjigu rođenih. Ministarstvo uprave morat će pronaći rješenje za našu situaciju. Čini se da ćemo sljedeće godine probijati led i da je pred nama pravna bitka za našu obitelj", napominje Ivo.
Što bi se zaista dogodilo kad bi se za koju godinu taj zagrebački par vratio iz SAD-a s djetetom, i to kao obitelj, i zatražio u matičnom uredu da se dijete uvede u maticu rođenih i da mu se prizna državljanstvo? Pravni stručnjak za to područje kaže da jednostavnog odgovora uz trenutačnu zakonsku regulativu nema. Onog trena kad takav par dođe u matični ured, otvorit će se niz dilema.
U Hrvatskoj sve ovisi o matičaru
Prva je, tko je roditelj – nijedan partner, jedan od partnera ili obojica. Zamjensko roditeljstvo je suprotno javnom moralu jer su roditelji homoseksualci. Takva bi se odluka, smatraju stručnjaci, skrivala iza velike većine odluka hrvatskih matičara u ovom hipotetičnom slučaju. No kad bi ona bila otvoreno izrečena, značila bi i bitku pred upravnim sudovima koja vodi do Ustavnog suda, a vjerojatno i do Europskog suda za ljudska prava.
Druga opcija znači da je matičar spreman priznati roditeljstvo jednom od partnera. Slijedom toga državljanstvo djeteta bit će određeno prema državljanstvu tog partnera. Kako će se odrediti koji će od partnera biti upisan kao otac potpuno je otvoreno. Može biti izbor dva partnera, a može biti i eci-peci-pec. Opet ovisi o matičaru.
Hrvatski propisi nigdje izričito ne kažu da istospolni partneri ne mogu biti roditelji zajedničkog djeteta. Zato bi i ova opcija matičara mogla dovesti do suda. I na kraju, kaže stručnjak, matičar može reći da u skladu s čl. 41. Zakona o rješavanju sukoba zakona s propisima drugih zemalja u određenim odnosima ima obvezu priznati roditeljski status obama partnerima poštujući načelo uzajamnog povjerenja.
Vezane teme
Podrži Crol donacijom :)

Najčitanije u tjednu
- Don Tomo u lovu na 'kvar': Kako katolički influencer promovira pseudoznanost i 'liječenje' gejeva
- Četvrt stoljeća otpora i ponosa: Zagreb Pride slavi srebrnu obljetnicu borbe za ljudska prava koja traje i dalje
- Nisu to samo 'naši dečki koji mole': Redateljica Karla Jelić o evoluciji molitelja, nasilju nad umjetnicama i uvezenom radikalizmu
- Od Zrinjevca do Tuđmanca: Zagreb slavio 25 godina Pridea, organizatori poslali oštru poruku Željki Markić
