U mračnoj i vlažnoj džungli oko vulkana Virunga Dian Fossey niz je godina istraživala planinske gorile, boreći se s krivolovcima i nerazumijevanjem kolega, a svoj je žar platila životom.

Još jedan dosadan turist, pomislio je dr. Louis Leakey. Amerikanka koja je s prijateljima bila na putovanju u Africi željela je da je povede u obilazak Olduvije, područja u kojem je provodio svoja istraživanja. Leakey je bio jedan od najpoznatijih paleoantropologa na svijetu – prije četiri godine, 1959., zajedno sa suprugom Mary otkrio je ostatke zinjantropusa, a godinu potom homo habilisa, pradavnih čovjekovih predaka. I sada mu je planove kvarila ova visoka, tamnokosa žena. Poveo ju je da pogleda njegovo najnovije otkriće, fosil žirafe, a ona se u želji da bolje vidi previše nagnula nad iskopine, pala i iščašila zglob. Da bi nezgoda bila veća, zbog bolova joj je postalo zlo pa je svoj ručak «iskrcala» po vrijednim uzorcima. To je bio prvi susret Louisa Leakeyja i Dian Fossey.

Rođena je 1932. u San Franciscu, Kalifornija, kao jedino dijete Georgea i Kitty Fossey. Njen je otac bio okorjeli pijanac pa su joj se roditelji razveli kad je imala tri godine. Dvije godine kasnije njena se majka udala za Richarda Pricea, hladnog čovjeka koji nije pokazivao nikakve osjećaje prema svojoj pokćerki. Tako je primjerice sve do desete godine morala jesti u kuhinji, zajedno s domaćicom. Kad je krenula na fakultet, morala se praktički sama financirati jer joj on gotovo uopće nije pomagao.

Nakon studija zaposlila se kao terapeutkinja u dječjoj bolnici Kosair u Kentuckyju. Iako je voljela svoj posao, željela je upoznati svijet pa je tako tri godine štedjela za putovanje u Afriku. Posebno su je zanimala iskapanja u Olduviji i planinski gorile na području vulkana Virunga, u središnjem dijelu «crnog kontinenta».

Unatoč tome što je tijekom susreta s dr. Leakeyjem iščašila zglob, bila je odlučna u namjeri da vidi velike majmune Virunge. Mary Leakey bila joj je vodič. Dva tjedna kasnije prvi se put susrela s planinskim gorilama, bićima koja će joj promijeniti život.

Zbog nedostatka novca morala se vratiti natrag u Kentucky, ali sudbina joj se nasmiješila tri godine kasnije, 1966. – Louis Leakey pozvao ju je da mu pomogne u dokazivanju teorije da su veliki majmuni ključni za razumijevanje ponašanja čovjekovih predaka čije je fosile otkrio. Oduševljena njegovom ponudom, ozbiljno je shvatila čak i šalu koju joj je na kraju rekao – da bi trebala operirati slijepo crijevo jer u džungli nema hitne medicinske pomoći.

Džungla na području vulkana Virunga, koji se nalaze između Ruande, Ugande i Konga, hladna je, tamna i vlažna. Količina kiše koja ondje godišnje padne mogla bi dobar dio nekog pustinjskog kraja pretvoriti u zeleni vrt. Podigla je kamp i prvih se nekoliko dana privikavala na «glasnu tišinu» koja ju je okruživala – takvo mnoštvo zvukova nije nikada dotad čula, kao ni tako duboku tišinu koja bi nastala prije čestih oluja.

Prema gorilama se ponašala kao prema djeci, prilazeći im pažljivo i oprezno dok je ne bi prihvatili i shvatili da im nije prijetnja. Tu su njezinu metodu mnogi smatrali glupošću, no činjenica je da je tako prikupila mnogo više pouzdanih podataka o ponašanju tih životinja nego ijedan istraživač dotad. Boraveći u džungli snažno se vezala za gorile pa ju je jako potreslo kad su 1978. krivolovci ubili jednog od njih, njenog ljubimca Digita.

Potaknuta time, pokrenula je veliku akciju za spašavanje planinskih gorila, čiji je broj zbog ljudske pohlepe bio sve manji. Osim istupanja u javnosti, poduzimala je i konkretne mjere. Tako je primjerice spalila kolibe krivolovaca, a njeni su suvremenici znali reći da je počela pravi rat. Napetosti su bile tako snažne da je morala napustiti zemlju, a po povratku, 1983. godine, nastupilo je zatišje. Dana 26. prosinca 1985. pronađena je mrtva u istraživačkom kampu, a ubojica, vjerojatno neki krivolovac, do danas nije pronađen. Na njenoj nadgrobnoj ploči u afričkoj džungli stoji natpis: «Nitko nije više volio gorile od nje…».