Kroz svoja tijela, žene žive u blizini prirode, života i smrti. Ona su odraz i nasljeđe generacija žena iz njezina plemena, loze i obitelji. Ali u današnje vrijeme nameću se, osobito u psihologiji, estetici i kozmetici predrasude prema prirodnome tijelu, potičući žene da obrate pozornost na stalan nadzor tijela, pa im tako otimaju dublji i profinjeniji odnos s istim tim tijelom.

Napetost vezana uz tijelo oduzima ženi veliki dio njezina kreativna života i pozornost koju bi obratila drugim stvarima.

Posljednjih se godina i desetljeća šalje golema količina poruka o poželjnosti veličina i građa ljudskog tijela, osobito ženskog. Uz određene iznimke, npr. modele i modu općenito, glavninu tih poruka stvaraju pisci i spisateljice koji su, čini se, nesretni zbog građe ženskih tijela ili su im ona odbojna.

Opsesija oblikovanjem fizičkog tijela

Nerijetko se s njima susrećemo i u suodnosu umjetnica prema portretiranju žena. Možda bi stoga valjalo razmotriti kontekst dubljih kulturnih predrasuda i patologija koje, osim veličine ženskog tijela, uključuju još mnoge ideje kao što su "hipertrofija seksualnosti u kulturi, glad duše, hijerarhijske strukture i kaste u građi tijela itd.", upozorava Clarissa Pinkola Estes.

S arhetipskog stajališta, moguće je da opsesija oblikovanjem fizičkog tijela pomalo zasjenjuje probleme svijeta i zasjenjuje kontrolu pa se ljudi umjesto suštinskim pitanjima bave tek sićušnim dijelom ženskog tijela.

Patologizacija raznolikosti ženskih tijela duboka je predrasuda koju podupiru mnogi teoretičari i praktičari psihologije. Kako je u knjizi o svom ocu Sigmundu Freudu naveo njegov sin Martin, cijela je obitelj prezirala i ismijavala ugojene ljude. Žene ipak mogu promijeniti vlastiti pristup sebi i time postići da se omalovažavajuće projekcije preusmjere.

To će učiniti tako da vrate svoje tijelo, ne napuste radost svoga prirodnog tijela, da ne prihvate popularnu tlapnju da sreća dolazi samo onima koji imaju određenu građu ili godine, da ne čeka i ne odgađa bilo koji pothvat, da život živi punim jedrima, bez zadrške. Takvo dinamično samoprihvaćanje i samopouzdanje začinje promjenu u pristupu kulture.

Ružno je tijelo, kao i bolesno, moguće "izliječiti"

No, je li ono moguće s obzirom na medijsku i kulturalnu sliku svijeta s kojom se žene svakodnevno suočavaju? Diskurs promatranja žene kroz prizmu maternice i reprodukcije zamijenjen je diskursom promatranja žene kroz njezinu estetiku čiji su glavni protagonisti kozmetički kirurzi, piše Naomi Wolf u knjizi "Mit o ljepoti".

Ružno je tijelo, kao i bolesno, moguće "izliječiti". Celulit na ženskim nogama do 1973. godine nije smatran problemom nego nečim normalnim. Diskurs bolesti širi se putem medija pa su neki skloni paleolitske figure plodnosti i ženstvenosti proglasiti bolesnima zbog širokih bokova i bedara, nalazeći u njima potvrdu da je "taj problem" poznat oduvijek.

Do 20. stoljeća malene grudi nisu smatrane ni medicinskim ni estetskim problemom, a prve se češće operacije spominju od 50-tih godina 20. stoljeća.

Estetska industrija postaje forma društvene kontrole žene. Ona i njezini postupci stvaraju ovisnice a u posljednje vrijeme i ovisnike o daljnjim zahvatima čime u osnovi ugrožavaju njihovo zdravlje, a tijelo i psiha postaju ovisni o medicinskim intervencijama i tehničkim pomagalima.

Od žena se očekuje stoičko podnošenje boli

Estetska industrija, "skriveni instrument" ultimativnog kulturalnog zahtjeva za produljenom mladošću u kolaboraciji je s medijima i njihovim protagonistima, medijskim uzorima i pacijentima, ističe Iris Marion Young.

S društvenog aspekta, žene se nagrađuju divljenjem prema lijepom i erotičnom iako se odlučuju na rezanje onog dijela tijela koji je stoljećima bio simbol pozitivne ženske moći.

Žene se kulturalno uči misliti o vlastitim tijelima kao o mjestima na kojima mogu utjecati na svoju "društvenu sreću". Drukčije rečeno, od žena se očekuje stoičko podnošenje boli i komplikacija u, primjerice, postupku povećanja grudi jer, promatrano iz perspektive vrijednosti hegemonijske muškosti, velike grudi uljepšavaju život mnogim muškarcima.

Mediji su, napose TV kanali i portali zatrpani prikazima žena koje su se podvrgnule plastičnim operacijama uz naslove poput "Nikad nije ljepše izgledala", "Vjerujete li da XY ima 60 godina", "Majka i kćer kao sestre", ...

Sve rašireniji ageizam

Takav pritisak na izgled žene, njihovo tijelo i, sve rašireniji ageizam, odnosno protežiranje sve mlađih lica na malim i velikim ekranima ali i u ostalim ljudskim djelatnostima dovodi do sve veće frustriranosti i nezadovoljstva žena.

Jer, ne smijemo zaboraviti da su višestruke analize medija potvrdile kako se tradicionalno prikazivanje žena u časopisima širih interesa promijenilo relativno malo tijekom druge polovice 20. stoljeća.

Četiri su glavne teme što okupiraju pozornost žena tradicionalnog interesa: "normalan" svijet čine bijelci srednje i više klase, žene su kućanice, od žena se očekuje da budu prekrasne i konzumerizam je središte života žena.

Konzumerističke slike bijele žene iz srednje klase, opsjednute ljepotom prevladavaju i u tri od četiri alternativna časopisa.

Ženski časopisi kao sredstvo održavanja društvenih mitova o spolu

I u tim, kao i u klasičnim ženskim časopisima manjak je političkog, društvenog, ekonomskog i sadržaja koji nema veze s kućanstvom. Nesumnjivo je da su poruke u ženskim časopisima manje odraz društva, a više sredstvo održavanja društvenih mitova o spolu.

Zanimljivo je, međutim, da su umjetnice u drugoj polovini 20. stoljeća više problematizirale poziciju žena i njezina tijela no što se to čini danas.

Podsjetimo se da se 70-tih godina kroz instalacije progovara o menstruaciji, jer nas se želi upozoriti na drugu stranu ženskog tijela. Ističe se, dakle, ženska seksualnost ali ne zavodljiva, već iskonska, prvotna i osnovna funkcija ženskog tijela da rađa.

Koliko je to udaljeno od današnjeg ideala barbike, guranja u estetske zahvate i najgrublji konzumerizam

Dodaj komentar


Security code
Osvježi

Najčitanije u tjednu

Cookies make it easier for us to provide you with our services. With the usage of our services you permit us to use cookies.