Ususret drugom Pride Rideu i povodom jučerašnjeg Međunarodnog dana borbe protiv homo/trans/bi fobije, inicijativa Ponosni Zagreb podsjetila je gradske vlasti na povijest borbe za LGBTIQ prava u glavnom gradu i predlaže budućoj vlasti suradnju u vidu podizanja spomen-ploče prvoj Povorci ponosa iz 2002. godine.

Iako su u Hrvatskoj u zadnjih dvadeset godina učinjeni veći pomaci po pitanju statusa prava LGBTIQ+ osoba, i dalje svjedočimo nasilju koje je postalo realnost LGBTIQ+ osoba diljem naše zemlje, stoji u njihovu priopćenju.

Navode kako primjere homofobije, bifobije i transfobije ne moramo tražiti tako daleko u povijesti, sjetimo se samo institucionalne diskriminacije s kojom se suočavaju transrodne osobe u zdravstvenom sustavu, nasilja nad interspolnom djecom ili otežavanja pristupa sustavu udomiteljstva i posvajanja životnim partnerima.

"Kukavički huligani pokušavaju nas zastrašiti paljenjem rainbow zastava ili karnevalskih lutaka. Prečesto čitamo o fizičkom nasilju, poput nedavnog pokušaja spaljivanja gej muškarca u parku Maksimir, prebijanja američkih gej vojnika, ili guranja djevojke pod tramvaj samo zato jer se nasilnicima nije uklapala u njihovu percepciju kako bi netko 'trebao' izgledati", podsjećaju.

Pritom, kažu, politički autoriteti koji se prepucavaju u medijima ili odnedavno objavljuju golišave fotografije kako bi ugodili svom egu, u najgnusnijim slučajevima diskriminacije i nasilja nad njihovim sugrađanima i posjetiteljima naše zemlje, poput spomenutog pokušaja spaljivanja gej osobe, sasvim su tihi i ne nalaze vremena da osude takve nečuvene činove agresije, vjerojatno jer im to doista nije bitno.

Nije sve tako crno

Podsjećaju i na sve ostale slučajeve nasilja i suučesničke šutnje sustava, gdje počinitelji nisu uhvaćeni, a kamoli kažnjeni, iako je, barem na papiru, u Hrvatskoj na snazi Zakon o suzbijanju diskriminacije koji prepoznaje i diskriminaciju na temelju rodnog identiteta, izražavanja ili spolne (seksualne) orijentacije.

Naša realnost je, upozoravaju, da žrtve žive i dalje u strahu, zbog čega se nasilje često ne prijavljuje. Slušamo političare kako i dalje ponavljaju kako “društvo nije spremno” kad govore u hrvatskom Saboru, dok se, kad sjednu u europske klupe, hvale postignućima za koje se LGBTIQ zajednica morala sama izboriti.

Nakon više od 20 godina šutnje i rudimentarnog dijaloga između LGBTIQ+ organizacija i gradskih vlasti, nadamo se svjetlijoj i šarenijoj budućnosti, u kojoj će buduća gradska vlast sudjelovati i otvoreno podržati LGBTIQ+ događanja

Ponosni Zagreb ipak ne smatra da je sve tako crno, pa podsjećaju i da su neki pomaci već ostvareni. Primjerice, Zakon o životnom partnerstvu koji je donesen 2014., a iste je godine Ustavni sud odlučio da nisu više potrebne operacije genitalija, koje su značile i prisilnu sterilizaciju, kako bi osobe promijenile oznaku spola koja im se nalazi u dokumentima, i sve više i više transrodnih osoba otvoreno priča u medijima o svojim iskustvima i izazovima s kojima se susreću u našem društvu.

Osim toga, sve više ljudi “izlazi iz ormara”, tako da danas u Hrvatskoj o svojoj seksualnoj orijentaciji i/ili rodnom identitetu ne govore samo aktivisti, već i novinari, komičari, redatelji, političari i druge osobe iz javnog života. U Ponosnom Zagrebu smatraju da je na napredak prava LGBTIQ+ osoba u Hrvatskoj je uvelike utjecala sad već dugogodišnja tradicija prosvjednih Povorki ponosa.

Pokažite da ste nam saveznici, a ne suparnici

S posebnim veseljem pozdravljaju izborne rezultate u Zagrebu, pa se, nakon više od 20 godina šutnje i rudimentarnog dijaloga između LGBTIQ+ organizacija i gradskih vlasti, nadaju svjetlijoj, šarenijoj budućnosti, u kojoj će buduća gradska vlast sudjelovati i otvoreno podržati događanja koja organiziraju. 

Stoga budućoj zagrebačkoj vlasti predlažu da zajedno, ruku pod ruku, obilježe 20 godina Povorke ponosa u glavnom gradu, gdje bi po uzoru na gradove poput Londona, Berlina, Pariza i mnogih drugih postavili spomen-ploču kojom bi obilježili mjesto prve Povorke ponosa u Hrvatskoj i hrabre sudionice i sudionike tadašnjeg prosvjeda, i instalaciju u prostoru, poput “rainbow klupa” ili sličnih prigodnih instalacija, čime bi Grad Zagreb bez ustručavanja i rezerve pokazao kako svojim LGBTIQ+ sugrađanima saveznik, a ne tihi suparnik. 

Politički autoriteti koji se prepucavaju u medijima ili objavljuju golišave fotografije kako bi ugodili svom egu, u najgnusnijim slučajevima diskriminacije i nasilja nad njihovim sugrađanima sasvim su tihi i ne nalaze vremena da osude

Za kraj, su građane i građanke, pa tako i budućeg gradonačelnika, zastupnice i zastupnike u skupštini i članice i članove gradskih vijeća, da im se pridruže 5. lipnja na drugom zagrebačkom Pride Rideu, biciklističkoj povorci ponosa. Njihovu objavu u cijelosti možete pročitati u nastavku.