Ususret drugom Pride Rideu i povodom jučerašnjeg Međunarodnog dana borbe protiv homo/trans/bi fobije, inicijativa Ponosni Zagreb podsjetila je gradske vlasti na povijest borbe za LGBTIQ prava u glavnom gradu i predlaže budućoj vlasti suradnju u vidu podizanja spomen-ploče prvoj Povorci ponosa iz 2002. godine.

Iako su u Hrvatskoj u zadnjih dvadeset godina učinjeni veći pomaci po pitanju statusa prava LGBTIQ+ osoba, i dalje svjedočimo nasilju koje je postalo realnost LGBTIQ+ osoba diljem naše zemlje, stoji u njihovu priopćenju.

Navode kako primjere homofobije, bifobije i transfobije ne moramo tražiti tako daleko u povijesti, sjetimo se samo institucionalne diskriminacije s kojom se suočavaju transrodne osobe u zdravstvenom sustavu, nasilja nad interspolnom djecom ili otežavanja pristupa sustavu udomiteljstva i posvajanja životnim partnerima.

"Kukavički huligani pokušavaju nas zastrašiti paljenjem rainbow zastava ili karnevalskih lutaka. Prečesto čitamo o fizičkom nasilju, poput nedavnog pokušaja spaljivanja gej muškarca u parku Maksimir, prebijanja američkih gej vojnika, ili guranja djevojke pod tramvaj samo zato jer se nasilnicima nije uklapala u njihovu percepciju kako bi netko 'trebao' izgledati", podsjećaju.

Pritom, kažu, politički autoriteti koji se prepucavaju u medijima ili odnedavno objavljuju golišave fotografije kako bi ugodili svom egu, u najgnusnijim slučajevima diskriminacije i nasilja nad njihovim sugrađanima i posjetiteljima naše zemlje, poput spomenutog pokušaja spaljivanja gej osobe, sasvim su tihi i ne nalaze vremena da osude takve nečuvene činove agresije, vjerojatno jer im to doista nije bitno.

Nije sve tako crno

Podsjećaju i na sve ostale slučajeve nasilja i suučesničke šutnje sustava, gdje počinitelji nisu uhvaćeni, a kamoli kažnjeni, iako je, barem na papiru, u Hrvatskoj na snazi Zakon o suzbijanju diskriminacije koji prepoznaje i diskriminaciju na temelju rodnog identiteta, izražavanja ili spolne (seksualne) orijentacije.

Naša realnost je, upozoravaju, da žrtve žive i dalje u strahu, zbog čega se nasilje često ne prijavljuje. Slušamo političare kako i dalje ponavljaju kako “društvo nije spremno” kad govore u hrvatskom Saboru, dok se, kad sjednu u europske klupe, hvale postignućima za koje se LGBTIQ zajednica morala sama izboriti.

Nakon više od 20 godina šutnje i rudimentarnog dijaloga između LGBTIQ+ organizacija i gradskih vlasti, nadamo se svjetlijoj i šarenijoj budućnosti, u kojoj će buduća gradska vlast sudjelovati i otvoreno podržati LGBTIQ+ događanja

Ponosni Zagreb ipak ne smatra da je sve tako crno, pa podsjećaju i da su neki pomaci već ostvareni. Primjerice, Zakon o životnom partnerstvu koji je donesen 2014., a iste je godine Ustavni sud odlučio da nisu više potrebne operacije genitalija, koje su značile i prisilnu sterilizaciju, kako bi osobe promijenile oznaku spola koja im se nalazi u dokumentima, i sve više i više transrodnih osoba otvoreno priča u medijima o svojim iskustvima i izazovima s kojima se susreću u našem društvu.

Osim toga, sve više ljudi “izlazi iz ormara”, tako da danas u Hrvatskoj o svojoj seksualnoj orijentaciji i/ili rodnom identitetu ne govore samo aktivisti, već i novinari, komičari, redatelji, političari i druge osobe iz javnog života. U Ponosnom Zagrebu smatraju da je na napredak prava LGBTIQ+ osoba u Hrvatskoj je uvelike utjecala sad već dugogodišnja tradicija prosvjednih Povorki ponosa.

Pokažite da ste nam saveznici, a ne suparnici

S posebnim veseljem pozdravljaju izborne rezultate u Zagrebu, pa se, nakon više od 20 godina šutnje i rudimentarnog dijaloga između LGBTIQ+ organizacija i gradskih vlasti, nadaju svjetlijoj, šarenijoj budućnosti, u kojoj će buduća gradska vlast sudjelovati i otvoreno podržati događanja koja organiziraju. 

Stoga budućoj zagrebačkoj vlasti predlažu da zajedno, ruku pod ruku, obilježe 20 godina Povorke ponosa u glavnom gradu, gdje bi po uzoru na gradove poput Londona, Berlina, Pariza i mnogih drugih postavili spomen-ploču kojom bi obilježili mjesto prve Povorke ponosa u Hrvatskoj i hrabre sudionice i sudionike tadašnjeg prosvjeda, i instalaciju u prostoru, poput “rainbow klupa” ili sličnih prigodnih instalacija, čime bi Grad Zagreb bez ustručavanja i rezerve pokazao kako svojim LGBTIQ+ sugrađanima saveznik, a ne tihi suparnik. 

Politički autoriteti koji se prepucavaju u medijima ili objavljuju golišave fotografije kako bi ugodili svom egu, u najgnusnijim slučajevima diskriminacije i nasilja nad njihovim sugrađanima sasvim su tihi i ne nalaze vremena da osude

Za kraj, su građane i građanke, pa tako i budućeg gradonačelnika, zastupnice i zastupnike u skupštini i članice i članove gradskih vijeća, da im se pridruže 5. lipnja na drugom zagrebačkom Pride Rideu, biciklističkoj povorci ponosa. Njihovu objavu u cijelosti možete pročitati u nastavku.

Dodaj komentar


Security code
Osvježi

apvili baner
Cookies make it easier for us to provide you with our services. With the usage of our services you permit us to use cookies.