Homoseksualnost je ilegalna u 69 zemalja svijeta, iako je kao bolest uklonjena iz Međunarodne klasifikacije bolesti i diskursa Svjetske zdravstvene organizacije 17. svibnja 1992. Taj dan obilježava se kao Međunarodni dan borbe protiv homofobije, bifobije i transfobije (IDAHOBIT).

Već dan prije u Hrvatskoj je podignuta prva zastava duginih boja. Zavijorila ju je IKEA te je čin popratila objavom na društvenim mrežama. Nije trebalo dugo da se uzbune potrošači i javno se pohvale da svoj novac (i ove godine) neće više trošiti u ovoj trgovini namještaja.

"Kakve veze ima namještaj sa seksualnom orijentacijom? Jeste li baš morali istaknuti da su svi dobrodošli, a posebno gejevi? Je li ovo samo provokacija?" upitala je jedna od uzrujanih komentatorica.

IKEA ima dobro razrađenu marketinšku i strategiju uključivosti te često i vrlo spretno odgovara na neke od komentara, naročito kad su u pitanju LGBT+ teme jer znaju da je angažiranost na mrežama tada najveća.

Stoga su i odgovorili da su oni "humanistička tvrtka koja se temelji na vrijednostima, osjećamo odgovornost da se zauzmemo za raznolikost i uključivost na radnom mjestu i u društvu. Želimo poduzeti mjere tamo gdje vidimo da se zakonom ili određenim zakonom osporavaju prava naših djelatnika da budu onakvi kakvi jesu. Budući da zakon o istospolnim brakovima izravno utječe na živote naših LGBT+ djelatnika, želimo preuzeti odgovornost i zalagati se za pozitivnu promjenu u društvu."

Dugine zastave radnica Kamenskog

Zagreb Pride, Queer Zagreb i Udruga Lori još su 2011. godine potaknule Hrvatski sabor da uvrsti IDAHOBIT u Nacionalnu politiku ravnopravnosti spolova. U svijetu se obilježava od 2004., a u Hrvatskoj službeno od 2013. te se svake godine mogu vidjeti zastave duginih boja u Zagrebu i Rijeci, ali i u drugim dijelovima Hrvatske koji nisu vezani za ove organizacije.

Sve ove godine zastave u Zagrebu šiju radnice Kamenskog uz financijsku potporu Veleposlanstva Kraljevine Belgije. Njihovo vijorenje poziv je na "otpor i zajedništvo, ali i prostore u kojima bismo trebali biti sigurni i slobodni od mržnje i nasilja kakve zaslužujemo svih 365 dana u godini", stoji u objavi Zagreb Pridea koji poziva na Povorku ponosa 4. lipnja.

Udruga Lori iz Rijeke još jednom je ukrasila Gradsku vijećnicu zastavom duginih boja i ovogodišnjom globalnom temom IDAHOBIT-a "Naša tijela, naši životi, naša prava" pozvala na zaštitu istih. "Zahtijevamo pravo da živimo svoju seksualnost i da se rodno izražavamo bez straha od fizičkog nasilja, tzv. konverzijskih terapija i prisilne sterilizacije transrodnih i interspolnih osoba", stoji u priopćenju za javnost.

Podršku su dali i iz tvrtke Zaslon media koji putnicima riječkih autobusa na digitalnim ekranima nude više informacija o ovom bitnom danu za LGBT+ zajednicu.

Prva institucionalna izložba o LGBT+ identitetima

Povodom 20 godina od održavanja prve Povorke ponosa u Hrvatskoj, u promicanje različitosti uključuje se i Tiflološki muzej izložbom "Uđite u naša četiri zida" koja je simbolično otvorena upravo na IDAHOBIT i uoči Međunarodnog dana muzeja koji se obilježava 18. svibnja. Izložba će biti otvorena za zainteresirane do 31. kolovoza.

Autorice izložbe su ravnateljica muzeja Željka Bosnar Salihagić i muzejska savjetnica Morana Vouk Nikolić koje izložbom žele "skrenuti pažnju na to kako prava koja traže LGBTIQ+ osobe nisu posebna prava nego osnovna ljudska prava, pravo na svoje mjesto pod suncem, te istodobno naglasiti kako se pitanja prava na različitost ne mogu i ne smiju zanemariti i osporiti."

Prva je to institucionalna izložba o LGBT+ identitetima u Hrvatskoj, a autoricama je bitno educirati javnost o različitim seksualnim orijentacijama i rodnim identitetima te pružiti još jedan oblik borbe protiv homofobije.

"Homofobija se manifestira u privatnoj i javnoj sferi u različitim oblicima, kao što su govor mržnje i poticaj na diskriminaciju, izrugivanje i verbalno, psihološko i fizičko nasilje, proganjanje i ubojstvo, diskriminaciju u odnosu na kršenje principa jednakosti i neopravdana i nerazumna ograničavanja prava, koja se često kriju iza opravdanja utemeljenih na društvenom poretku, religijskoj slobodi i pravu na prigovor savjesti," izjavile su autorice povodom otvorenja izložbe.

Podcast o LGBT+ učenicima u školama

Portal srednja.hr obilježio je IDAHOBIT podcastom s Marinom Štambuk, psihologinjom i članicom Zagrebačkog psihološkog društva koja stoji iza prvog istraživanja o potrebama LGBT+ mladih u obrazovanju koje je napravila u suradnji s Duginim obiteljima i Udrugom Lori.

U podcastu se može dobiti uvid u to kako je LGBT+ učenicima u školama, koje probleme imaju, je li situacija za njih bolja nego prije te koji su pokazatelji da se nešto mijenja. Štambuk smatra da je najbitnije od svega imati dobar sustav podrške, dakle nastavnike i stručne suradnike koji bi trebali biti educirani barem o osnovnim specifičnostima zajednice, a potrebno je i češće spominjati LGBT+ teme.

Oglasili se iz Europske unije i splitskog SDP-a

Glasnogovornica za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Europske unije, Nabila Massrali, uputila je javni poziv na solidarnost te poštivanje dostojanstva i raznolikosti. Iako se može osjetiti društveni i zakonski napredak, "diskriminacija i isključenost zbog seksualne orijentacije i rodnog identiteta i dalje su prisutni te svjedočimo zabrinjavajućem gušenju prava LGBTI osoba", stoji u izjavi.

Europska unija nastavit će zagovarati ljudska prava, boriti se protiv nasilja i govora mržnje te u suradnji s civilnim društvima i dalje promicati mjere za borbu protiv diskriminacije.

Iz naših krajeva oglasio se SDP-ov kandidat za gradonačelnika Splita, Davor Matijević, koji je svjestan mrzilačkog društva u kojem živimo. Kako je njegovo društveno-političko djelovanje fokusirano na Split, tako je odmah krenuo s komplimentiranjem našeg najvećeg morskog grada "velikog šarma i otvorenog srca".

I dok je istina da se više ne bacaju pepeljare i prolijeva krv po splitskoj Rivi, ne možemo reći da je ljevica,  a napose SDP uvijek bio na strani "potlačenih, obespravljenih ili ugroženih" jer ipak dopušta desničarsko iživljavanje nad marginaliziranim i osjetljivim skupinama.

Dugina klupa na Zrinjevcu kao rak-rana za Hrvate

Šest od deset osoba iz LGBT+ abecede na svojoj je koži osjetilo nasilje, a ove godine nasilje trpi – drvena klupa. Grad Zagreb povodom IDAHOBIT-a na Zrinjevac je postavio klupu u duginim bojama kao mjesto bez predrasuda za dvije, dvojicu ili dvoje. U roku dva-tri sata od postavljanja, klupa je završila obojena u crno.

Grad je vjerojatno bio spreman za devastaciju jer nije prošlo ni sat vremena do postavljanja nove, svježe obojene klupe. Spremni su bili jer je bilo za očekivati da će nekoga u homofobnom društvu u kojem živimo klupa izbaciti iz takta.

Još uvijek nepoznati vandal pojavio se s crnim sprejom i u crvenoj majici usred bijela dana u kamerama premreženom centru glavnoga grada, što dovoljno govori o njegovoj pameti ili možda bizarnoj potrebi da ispadne "heroj". U moru neprijavljenih, neobrađenih i teško dokazivih homofobnih izgreda, ovaj slučaj popratile su kamere visoke rezolucije pa se toplo nadamo da će homofob snositi troškove bojanja i biti kažnjen za uništavanje javne imovine.

Krajem dana klupa više nije na Zrinjevcu, inače zaštićenom području, jer je bila postavljena kao instalacija isključivo za IDAHOBIT, potvrdila je glasnogovornica Grada Zagreba, Dinka Živalj.

I tako je još jedan šareni utorak pokazao da i najmanji, anorganski simbol jednakosti i zajedništva otvara izmišljene rane homofobnih Hrvata koji će uvijek spremno i javno demonstrirati silu prema najranjivijim skupinama, dok će istodobno kukavički pognuti glave pred društvenim metastazama koje doista prijete životima na kakve su navikli. 

* Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.