Već 16. godinu zaredom ILGA-Europe rangira zemlje prema razvoju zakonodavstva u sferi prava LGBT+ osoba. Rezultati velikog godišnjeg istraživanja objavljuju se kao Dugina mapa Europe uoči Dana borbe protiv homofobije, transfobije i bifobije (IDAHOBIT) 17. svibnja.

Dugina mapa službeno je objavljena samo dan nakon izvješća Agencije Europske unije za temeljna prava (LGBTIQ Survey III) koje otkriva da je više od dvije trećine ispitanika doživjelo govor mržnje. U usporedbi s proteklim izvješćem iz 2019. godine bilježi se znatan porast nasilja prema LGBT+ osobama.

Porast nasilja odražava se na zastoj u progresu ostvarivanja LGBT+ prava koji se može primijetiti na ovogodišnjoj mapi. Za to je zaslužan i velik broj tradicionalno nastrojenih političara koji i dalje koriste LGBT+ osobe kao žrtveno janje te na taj mrzilački način žele mobilizirati svoje biračko tijelo.

"Još uvijek previše zemalja odugovlači u ostvarivanju veće pravne zaštite. Takvo je nedjelovanje opasno jer će bez odgovarajućeg zakonodavstva za zaštitu manjina, uključujući LGBT+ osobe, novoizabranim vladama biti suviše lako potkopati ljudska prava i demokraciju," izjavila je Katrin Hugendubel iz ILGA-Europe.

Ovo je i podsjetnik da izađete na izbore za Europski parlament 9. lipnja 2024.

Gdje ima volje, ima i načina

U masovnom zastoju neke države ipak pokazuju političku volju za unaprjeđenjem ljudskih prava. Grčka, Njemačka, Island, Estonija i Lihtenštajn bilježe najveće skokove na Duginoj mapi.

Grčka i Estonija u protekloj su godini zakonski omogućile istospolnim parovima da ulaze u bračne vode i posvajaju djecu. Lihtenštajn je omogućio posvajanje djece, a istospolne brakove izglasao je u četvrtak, 16. svibnja, što će ući kao faktor u Duginu mapu iduće godine.

Njemačka je zakonom zabranila zločin iz mržnje na temelju seksualne orijentacije, rodnog identiteta i spolnih karakteristika. Na taj ozbiljan korak odlučile su se i Bugarska, Island i Slovenija.

Belgija, Cipar, Island, Norveška i Portugal uvele su zabranu konverzijske (reparativne) terapije.

Što čekaju potencijalne buduće članice EU-a?

Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Moldavija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Srbija i Ukrajina, zemlje kandidatkinje za pristupanju Europskoj uniji, uvelike zaostaju u svojim obvezama. Odgađaju progresivno zakonodavstvo i time svoje LGBT+ građane sve više izlažu opasnosti od podrivanja temeljnih ljudskih prava.

Turska i Gruzija, također zemlje kandidatkinje, aktivno narušavaju ljudska prava i slobodu tako što ulažu napor u donošenje novih diskriminatornih zakona koji su usmjereni na LGBT+ osobe.

Iz organizacije ILGA-Europe, poručuju da "EU mora obratiti pozornost ne samo na porast političkog govora mržnje protiv LGBT+ osoba, nego i na nove instrumente ugnjetavanja, primjerice kriminalizacije čitavog dijela ruskog stanovništva. Takvo dijeljenje društva širi se u druge zemlje uoči izbora koji mogu rezultirati time da Europa padne u ruke vođa radikalne, antidemokratske desnice. Europa treba snažnije zakone i politike za zaštitu LGBT+ osoba".

Stoga evo još jedan podsjetnik da obavite svoju eurograđansku dužnost 9. lipnja 2024.

Ovogodišnji pobjednici i gubitnici

I zato postoji Dugina mapa Europe kojom se ispituju zakoni i politike u 49 zemalja koristeći čak 75 kriterija podijeljenih u sedam tematskih kategorija: jednakost i nediskriminacija, obitelj, zločin iz mržnje i govor mržnje, zakonsko priznanje roda, interseksualni tjelesni integritet, prostor civilnog društva i azil. Zemlje se pojedinačno boduje postotkom od 0 do 100 nakon čega se izrađuje ljestvica.

Malta već devetu godinu zaredom ponosno zauzima tron s rezultatom od 88 %. Odmah nakon nje s 83 % dolazi Island koji je zbog svojih pozitivnih zakonodavnih praksi skočio za tri mjesta. Treća je Belgija sa 78 %.

Na suprotnom kraju ljestvice i apsolutni tlačitelji LGBT+ prava jesu Rusija s 2 % koja je pala za tri mjesta zbog zabrane zakonskog priznavanja roda i zdravstvene skrbi za transrodne osobe, Azerbajdžan također s 2 % i Turska s 5 %.

Kad već govorimo o gubitnicima, najveći gubitnik u usporedbi s prošlom godinom jest Crna Gora koja je pala za devet mjesta jer nije usvojila akcijski plan za ravnopravnost niti uvela politike za traženje azila i sprječavanju zločina iz mržnje.

Stagnacija Hrvatske

U usporedbi s prošlom godinom Hrvatska bilježi pomak za samo jedan posto te smo sad "zlatna sredina" s 50 %. To je možda sredina samih bodova, no zbog katastrofalnog stanja prava LGBT+ osoba u drugim državama ipak smo u gornjoj polovici, odnosno na 18. mjestu. Primjerice, u kategoriji interseksualnog tjelesnog integriteta imamo okruglu nulu, dok u kategoriji prostora civilnog društva imamo apsolutnu stotku.

 

RB_Cro

Osim što izrađuje mapu, ILGA-Europe za svaku državu, pa tako i za Hrvatsku, daje i preporuke što je potrebno napraviti kako bi se poboljšala zakonska i politička situacija LGBT+ osoba. Hrvatska treba osigurati provedbu sudske odluke kako bi istospolni parovi imali pristup zajedničkom posvojenju, zatim napraviti reformu pravnog okvira za priznavanje roda temeljeno na administrativnim mjerama, samoodređenju i bez uvredljivih zahtjeva (liječnička dijagnoza ili prisilni razvod) te depatologizacija trans identiteta.

Detalje za Hrvatsku pogledajte ovdje. Posebno bi vas mogao zanimati presjek događaja u Hrvatskoj vezanih za LGBT+ osobe, a koje je ILGA-Europe popratila u segmentima poput govora motiviranog predrasudama, edukacije, slobode okupljanja ili zdravlja.

RB-Cro

Podsjetimo, Hrvatska je prije samo devet godina bila na visokome petome mjestu, nakon čega je počela padati te se već godinama ne pomiče sa sredine tablice.

Podrži Crol donacijom :)

qrcode 9c3b0d27 127a 4867 a764 f80c95d6f267

Cookies make it easier for us to provide you with our services. With the usage of our services you permit us to use cookies.