Iskorak i Kontra i ove će godine organizirati Split Pride premda je prošlogodišnji bio nasilno prekinut, za što te dvije udruge najodgovornijim smatraju MUP, čijim su radom, kao i djelovanjem Ministarstva obrazovanja te sudstva, posebno nezadovoljne.

Tako stoji u njihovu "Izvještaju o stanju ljudskih prava LGBT osoba za 2011. godinu", predstavljenom na današnjoj konferenciji za novinare u Centru za ljudska prava u Zagrebu, prenosi tportal.

"Propust državnih institucija da spriječe nasilje na prvom Split Prideu te izostanak sankcioniranja odgovornih osoba u Vladi i Ministarstvu unutarnjih poslova ocjenjujemo kao najnegativniji događaj u 2011. godini. Bez ikakve sumnje je to da su namjerno učinjeni veliki propusti vezano za praćenje organizacije i sprečavanje organiziranja nasilnika te da MUP i splitski gradonačelnik nisu djelovali u okviru svojih ovlasti da bi spriječili nasilje", kazala je koordinatorica Kontre Sanja Juras.

Međutim, dodala je, "u odgovoru na upit udruga o tome je li provedena istraga u MUP-u s obzirom na propuste u osiguranju javnog okupljanja Split Pridea, MUP je odgovorio da propusta nije bilo". Stoga su, s obzirom na navedeno, sudionici i sudionice Split Pridea, kojima je povrijeđeno Ustavom i Europskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava zajamčeno pravo na javno okupljanje, zajedno podnijeli individualne tužbe protiv Republike Hrvatske primjenom Zakona o suzbijanju diskriminacije kojima traže utvrđivanje diskriminacije.

Juras je najavila da će i ove godine organizirati Split Pride, o čemu će se više znati za nekoliko tjedana, te naglasila da je "sramotno da se zbog nedostatka političke volje uskraćuje pravo na javno okupljanje LGBT osoba te da njihovo ostvarenje ovisi o količini pritiska međunarodnih institucija i medija". "Tek nakon tog pritiska su prijave napadačima koji su bacali eksplozivna sredstva, kamenje i vrećice s izmetom te pepeljare i vikali "Ubij pedera" i "Morate umrijeti" promijenjene iz prekršajnih u kaznene", podsjetila je Juras.

Ministarstvo obrazovanja lošu je ocjenu zaradilo zbog odbijanja uklanjanja diskriminatornih sadržaja iz udžbenika, a sudstvo zbog nedostatka senzibiliziranosti i edukacije oko primjene Zakona o suzbijanju diskriminacije, objasnila je koordinatorica Kontre, ali i navela jedan korak naprijed. Naime, kao pozitivni pomak u zaštiti prava LGBT osoba u Hrvatskoj u 2011. izdvaja usvajanje novog Kaznenog zakona, koji će stupiti na snagu 1. siječnja 2013. godine, a u kojem je usvojeno i poboljšano zakonsko uređenje zločina iz mržnje, uveden rodni identitet te se sve odredbe tog zakona imaju na jednak način primjenjivati i na istospolne partnere te njihovu djecu. Ipak, upozoravaju udruge: "Zakonske odredbe ne znače ništa ako ne zažive u praksi!"

"Iako posljednjih godina bilježimo povećan broj osoba koje su spremne javno progovoriti o svom iskustvu diskriminacije ili nasilja na temelju spolne orijentacije, prošle je godine zabilježeno 15 prijava, što je više nego, primjerice, 2002. ili 2003. godine, ali uobičajeno u nekoliko posljednjih godina. Većina ipak nikada ne prijavi takve incidente zbog nepovjerenja u hrvatski pravni sustav i straha od razotkrivanja njihove spolne orijentacije ili rodnog identiteta", upozorila je Juras.