Građani Hrvatske u svibnju će imati priliku odabrati političare za koje žele da zastupaju njihove interese u Europskom parlamentu. Europska se unija odlučno okrenula zaštiti ljudskih prava pa je izlazak na izbore tim važniji.

 Izbori za Europski parlament održavaju se osmi put, a ove godine će Europljani glasovati za svoje zastupnike između 22. i 25. svibnja. Mandat zastupnika u parlamentu traje pet godina, a Hrvatska na raspolaganju ima 11 mjesta.

Izlaznost građana na izbore posljednjih je godina u drastičnom padu, što ne ohrabruje kad se u obzir uzme činjenica da je Parlament znatno povećao svoju ulogu i da doslovno svaki glas birača odlučuje o budućoj atmosferi na sjednicama i temama koje će dominirati raspravama.

Uz standardno najvažniju temu gospodarstva, proteklih se godina među europarlamentarcima intenzivirala rasprava o ljudskim pravima, a naročito pravima LGBT osoba. Europski parlament slovi kao europska institucija koje je najviše okrenuta ovoj populaciji, što dokazuju i njegove odluke koje su bitno utjecale na nacionalna zakonodavstva zemalja članica, kad je u pitanju pravna regulacija života LGBT osoba.

Odluke EU parlamenta značajno utječu na živote LGBT osoba

Kako bi se odlična suradnja s Europskim parlamentom nastavila i u sljedećih pet godina, krovna europska LGBT organizacija ILGA-Europe pokrenula je kampanju Come Out 2014 European Election Pledge kako bi osvijestila nove kandidate o LGBT problemima i potaknula ih da djeluju u smjeru zaštite ljudskih prava općenito.

Zanimalo nas je koji je cilj kampanje, koje rezultate organizacija očekuje, kako se građani EU mogu uključiti i što europska LGBT zajednica može očekivati od izbora. O tome smo porazgovarali s Jurisom Lavrikovsom, menadžerom za komunikacije krovne europske LGBT organizacije.

Zašto su izbori za Europski parlament važni za LGBT osobe?
– Uloga parlamenta posljednjih je godina bitno napredovala, iz savjetodavne u funkciju donositelja odluke, a kao primjer imamo novu strategiju financiranja projekata usmjerenih na LGBT prava. Odluke parlamenta bitno utječu na naše živote. Parlament slovi kao najfriendly institucija i zato su nam izbori bitni kako bi se ovo stanje zadržalo i u budućnosti. Svojim izlaskom i zaokruživanjem kandidata koji se bore za ljudska prava mi nastavljamo s pritiscima i galamom kako bi EU vidjela da nas ima i da trebamo promjenu.

Što LGBT udruge i pojedinci mogu učiniti kako bi motivirali javnost da se odazove izborima u što većem broju?
– Teško je na ovo pitanje odgovoriti. Izlaznost na izbore u konstantnom je padu, što čudi s obzirom na gospodarsku krizu, jačanje desnice, religijskih ekstremista i nacionalista. Ako ne izađemo na izbore, upravo će oni zauzeti većinu mjesta u parlamentu i ugroziti prava svih nezaštićenih skupina, ne samo LGBT osoba. Imam informaciju da ova politička struja ima zasad veće biračko tijelom diljem EU, što nas zabrinjava. Prosječnom je građaninu ovo kompleksno objasniti jer ne osjeća izravan učinak na svoj život, ali kada se pogleda nacionalno zakonodavstvo jasno je da je mnogo toga učinjeno što je poboljšalo naše živote. I dalje je većina građana u zabludi da nacionalna zakonodavstva imaju suverenitet. To je djelomično točno, ali su ona uglavnom pod utjecajem politike EU. Treba to imati na umu.

Kako će rezultati izbora utjecati na naše svakodnevne živote, ne samo članica EU već i zemalja kandidatkinja?
– To ovisi o ishodu izbora. Ako izgubimo podršku u Parlamentu ili poraste broj desnih zastupnika, to će značiti automatsku smanjenje moći Parlamenta na pitanja o ljudskim pravima. Isto tako, smanjit će se aktivnosti zastupnika i pojedinaca u području LGBT i ljudskih prava, kako na lokalnoj tako i na međunarodnoj razini, koja je do sada bila intenzivna i vrlo uspješna. Upravo je to cilj naše kampanje – da nitko ne smije diskriminirati na temelju seksualne orijentacije, i to u području obrazovanja, domaćinstva, zapošljavanja, zdravstva, i tako dalje. Ove regulative već postoje kada je u pitanju rasna diskriminacija, ali je ista teško ostvariva kada su u pitanju invaliditet, dob, seksualna orijentacija.

Važno je prepoznati istospolne brakove na razini Europske unije

Mi ovom kampanjom i svojim aktivnostima u sklopu LGBT Intergrupe, inače najbrojnije intergrupe u parlamentu, želimo pritisnuti EU da donese zakon kojim će se istospolni parovi koji su zakonski registrirani u jednoj državi prepoznati i u svim ostalim članicama. Trenutno je ovo na deklarativnoj razini jer EU zasad samo preporučuje, a mi se borimo da bude obavezno. Sloboda kretanja je temeljno načelo EU i mora biti primjenjivo i za istospolne parove. Mnogi građani putuju po EU, zbog posla, obrazovanja i života općenito, a ovime su istospolni parovi u tome ograničeni.

Ako je Europski parlament tako snažan saveznik LGBT osoba, kako onda komentirate činjenicu da ih nije uvrstio u promo video za izbore?
– Da, video je o različitosti pa je ovo razočaravajuće. Nemamo za sada jasan stav o tome pa trebamo vidjeti kako je došlo do toga i što se može učiniti da se to ispravi.

Kako mislite pratiti rad kandidata koji potpišu Zavjet i kako ćete osigurati da se drže onoga što su potpisali?
– LGBT Integrupa će pratiti rad kandidata, osvještavati ih, educirati, poticati da donose amandmane u korist LGBT osoba. Radit ćemo i dalje s onim političarima koji su aktivni u ovom području te poticati ostale da se uključe. Cilj je podići svijest među kandidatima o našim problemima, o tome što je učinjeno i što oni još mogu učiniti. Sada je 27 posto svih kandidata potpisalo Zavjet i to ide u korist povlačenju ovih pitanja u parlament. Zavjet će osigurati da parlament ima novu grupu koja će biti još glasnija i savjesno raditi svoj posao. Zasad grupa odlično funkcionira jer su usvojeni brojni zakoni i odredbe u korist LGBT prava.

Zavjet služi kao ulaz u ovu problematiku. Planiramo uoči izbora zvati sve kandidate da ga potpišu, objasniti im o čemu se točno radi i što oni mogu učiniti za LGBT prava. Zavjet je i prilika za ulazak u debatu s onim kandidatima koji ne znaju puno o LGBT pravima i koji se njima protive. Ipak mi imamo najveću parlamentarnu intergrupu, s najsnažnijim glasom, i mislimo da će ishod akcije biti pozitivan.

A kako se u društveno-politička zbivanja u Europskoj uniji mogu uključiti zemlje iz našeg susjedstva, konkretnije Srbija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Crna Gora, Makedonija...?
– Za početak, mogu nas kontaktirati jer mi predstavljamo krovnu LGBT organizaciju i služimo kao most između europske i nacionalne razine donošenja odluka. ILGA prati europske procese i identificira nacionalne probleme te ih dovodi pred parlament. Umreženi smo i asistiramo udrugama koje nam se obrate za pomoć. Postojeća struktura ovim zemljama omogućava da zajedno rade i surađuju oko LGBT pitanja. Mi često organiziramo razmjenu informacija i iskustava kroz putovanja i pozivamo sve udruge da se odazovu ovome kako bismo se međusobno umrežili i bili jači. Sada je za to idealna prilika jer je Unija okrenula fokus baš LGBT tematici.