Peti po redu splitski Pride prošao je bez i najmanjeg incidenta, no i s nikad manjim brojem sudionica i sudionika. U povorci ovog puta nije bilo nikoga iz Vlade, a izostali su i splitski intelektualci koji su glasno podržavali prijašnje povorke.

Čini se da Pride malo više koga zanima. O razlozima sve manjeg interesa, te o budućnosti Pridea razgovarali smo s Markom Mlinarom, jednim od osnivača i koordinatorom udruge Rišpet, koja je organizirala Split Pride.

Jeste li zadovoljni odazivom na Pride?
– Odazivom na Split Pride 2015 smo zadovoljni. Naš Pride otvoren je za sve ljude dobre volje, koji podržavaju naše traženje potpune ravnopravnosti u ljudskim pravima svih građanki i građana Hrvatske i posjetitelj(ic)a Lijepe Naše.

Sve je manje sudionika Split Pridea. Kako to objašnjavate, odnosno je li to dobro ili loše?
– Ne bih se složio. Moja je procjena kako ove godine nismo imali značajno, ako uopće, manji broj ljudi koji su nas došli podržati nego lani. Ipak, uočili smo kako je ove godine došao nešto veći broj pripadnika lokalne LGBT zajednice, a imali smo i sudionike iz Švedske, Velike Britanije, SAD-a, Kanade, Austrije, Srbije…

Smatrate li da je nezainteresiranost Splićana za Pride namjerno ignoriranje ili "nikoga više nije briga"?
– Ni jedno ni drugo. Okolnosti prvog splitskog Pridea bile su bitno drugačije i LGBT zajednica dobila je podršku velikog broja prijatelja, poznanika, intelektualaca, ljudi koji su se borili protiv direktnog fašizma koji se tih dana mogao osjetiti na ulicama…

Rainbow zastavu podižemo na splitskom štandarcu i smatram kako se više niti jedna gradska vlast neće usuditi to zabraniti

Neki od njih smatraju kako su "dovoljno puta došli", neki smatraju kako smo trenutnim zakonima "dovoljno dobili". Mi ne mislimo tako, za nas postoji samo jedna ravnopravnost, ona potpuna, i nju ćemo svim sredstvima pa i javnim skupovima poput Pridea tražiti sve dok se ne ostvari.

Sramota je da se vladajući nisu odazvali pozivu na Split Pride

Također, još uvijek ima puno, kako pripadnika zajednica, tako i ljudi koji nas podržavaju u organizaciji Pridea koji zbog svoje okoline, vidljivosti na Prideu imaju strah od dolaska. Da, i zbog njih organiziramo naš Split Pride. Da, i zbog njih je moto ovogodišnjeg Pridea bio "Izađimo u siguran Split!".

Pozvali ste članove Vlade i ministarstava, no nitko se nije odazvao. Kako to komentirate?
– Očito smatraju kako su trenutni zakoni dovoljno dobri. Po nama nisu, jer ne daju ravnopravnost. Ne postoji dobar zakon koji će reći "dobili ste sve, ali niste ova dva članka iz Obiteljskog zakona ili Zakona o imovini ili bilo kog drugog koji imaju ljudi koji nisu dio LGBT "abecede".

Nažalost, nedostaju nam (s izuzetkom malog broja časnih iznimaka) javne osobe koje bi taj dio svog života podijelile s okolinom

S druge strane, s obzirom na ovogodišnji moto ili smatraju kako Split nije siguran grad ili smatraju kako je Split apsolutno siguran grad. Ni jedno ni drugo nije točno. Odbili su priključiti se našem pozivu za siguran grad i sigurno društvo, što je sramota. No, dobili smo podršku švedskog ambasadora koji je na Pride došao sa svojom obitelji te je izjavio kako ne postoji njemu poznat ljepši način za proslavu Nacionalnog dana Švedske nego s nama, u traženju prava.

Kako vidite budućnost Pridea, odnosno gubi li Pride smisao kao način borbe za jednaka prava?
– Nipošto. Pride je najvidljiviji i najdirektniji način borbe za jednaka prava, koji je svoju uspješnost pokazao u nizu razvijenih zapadnih država, a na njemu su postignuti pomaci i u Hrvatskoj. Mi smo počeli razmišljati o idućem Split Prideu već danas i zovemo sve koji s nama žele raditi da nam se jave.

No Pride nije dovoljan, mi radimo tokom godine radionice zatvorenog i otvorenog tipa, pratimo i reagiramo na zakone, pravilnike i događanja oko nas. Dokaz našeg dobrog rada su volonteri koji su s nama ostali od prije ili su tek došli, vrijedni mladi ljudi, voljni i željni raditi s nama.

Je li bilo prijetnji uoči Pridea, i kako je prošao po prvi put organiziran After Pride party?
– Verbalnih prijetnji ima uvijek. Iste smo proslijedili policiji, neka odrade svoj posao onako dobro kako su ga na ovom polju radili i sad (postoje presude vezane za prijetnje s prvog Pridea).

Daleko smo od toga da se dvije osobe istog spola otvoreno i bez straha ljube na javnome mjestu

Organizirani After Pride Split Pridea je novina te se s njim još uhodavamo. Park je nekoliko sati bio otvoren za sve (da, pod prismotrom policije) i nismo imali niti jednog incidenta. Smatram kako će s obzirom na dobru atmosferu i smanjenu vidljivost ovog događaja on s vremenom rasti u broju i, s obzirom na atmosferu Splita u lipnju, po broju sudionika vjerojatno brzo prerasti sâm Pride. Zahvaljujemo kulturno-umjetničkoj udruzi Flomaster koja je ovaj dio posla izvrsno odradila.

Rekli ste da često primate prijave LGBT osoba zbog napada na njih. Je li ijedan slučaj prijavljen policiji?
– Postoje presude zbog verbalnog nasilja upućenog tokom prvog Split Pridea. Nažalost, nemamo niti jednu presudu zbog fizičkog nasilja, za koje znamo da postoji. Neki slučajevi su sramotno loše završili. Neki su u tijeku.

Koliko često dobivate takve prijave?
– Bolje je pitanje koliko se često događaju napadi. Nažalost, što zbog straha, što zbog pritisaka okoline, napadi se često ili ne prijave uopće ili se ne vežu uz mržnju prema pripadnicama/pripadnicima seksualnih ili rodnih manjina. Prijavljeni napadi događali su se i ove godine. Postoje osobe nad kojima se ponavljaju.

Vladajući očito smatraju kako su trenutni zakoni dovoljno dobri. Po nama nisu, jer ne daju ravnopravnost. Ne postoji dobar zakon koji će reći "dobili ste sve, ali niste ova dva članka iz Obiteljskog zakona ili Zakona o imovini ili bilo kog drugog koji imaju ljudi koji nisu dio LGBT "abecede"

Mi naravno pomažemo, od osobne do pravne razine koliko možemo s obzirom da nemamo sredstva predviđena za ovu vrstu djelovanja (nemamo vlastiti SOS telefon, ali smo povezani s drugim LGBT udrugama u Hrvatskoj, posebno s Kontrom i Iskorakom). Želja nam je ovaj dio rada podići na višu razinu.

Smatrate li Split homofobnom sredinom?
– Iako smo od prvog Pridea kao zajednica radili puno, smatram da je potrebno još puno rada na svim razinama. Jedini smo grad koji je imao problema s organizacijom predstave Iskorak dramske skupine Korak pod vodstvom izuzetno nadarenog mladog redatelja Patrika Lazića iz Pule.

Splićani postaju tolerantniji

No svejedno smo ponosni na organizaciju istog. Jednostavno, jako je mali broj škola koje rade na ovim temama kako bi trebale. Nije lako biti aut ako nemate sigurnu okolinu. O ovom govori i naš rad kroz projekt U srednjoj školi korak moj i danas se čuje koji možete pronaći na YouTube kanalu udruge. Radi se o istinitim autobiografskim anonimnim pričama srednjoškolaca i srednjoškolki iz Splita i okolice.,

Neki  smatraju kako su "dovoljno puta došli", neki smatraju kako smo trenutnim zakonima "dovoljno dobili". Mi ne mislimo tako, za nas postoji samo jedna ravnopravnost, ona potpuna

Nažalost, nedostaju nam (s izuzetkom malog broja časnih iznimaka) javne osobe koje bi taj dio svog života podijelile s okolinom. Ja sam fizičar. Stoga je ovogodišnji moto Split Pridea imao namjeru ohrabriti i osobe koje imaju sigurnu okolinu da budu vidljivije. Mislim da smo daleko od toga da se dvije osobe istog spola otvoreno i bez straha ljube na javnom mjestu. No, doći će i to s vremenom.

Postaju li Splićani tolerantniji, odnosno je li pet Prideova doprinijelo toleranciji prema LGBT zajednici?
– Postaju. Usporedite prvi i peti Split Pride. Postojale su i gerilske akcije, poput podizanja rainbow zastave u Splitu dok smo imali prošlu upravu grada i zabranu podizanja ovakve zastave u gradu. Toga više nema, rainbow zastavu podižemo na splitskom štandarcu i smatram kako se više niti jedna gradska vlast neće usuditi to zabraniti.

Postoje mjesta koja prikazuju LGBT filmove, na kojima možete doći sudjelovati u tribini LGBT tematike i mjesečni Plesnjaq. U sklopu Pride Weeka ove godine imali smo i turnir u balotama koji su uz splitske umirovljenike igrale mlade žene, što također nije baš uobičajeno i nismo imali niti jednu primjedbu od njih.

Pride je najvidljiviji i najdirektniji način borbe za jednaka prava, koji je svoju uspješnost pokazao u nizu razvijenih zapadnih država, a na njemu su postignuti pomaci i u Hrvatskoj. Mi smo počeli razmišljati o idućem Split Prideu već danas

Postoje i splitske udruge civilnog društva koje rade na širenju integracije multikulturalnosti pa i po pitanju queer kulture, u društvu, s kojima surađujemo. Dakle da, jako puno nas radi na toleranciji u Splitu i postižemo uspjeh. Organizirali smo veliki broj radionica, druženja i tri Pridea. Hvala svima koji su radili i podržavali naš rad i koji to rade i danas!

* Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.