Split Pride 2016, osim ljudskih prava LGBT osoba, ove godine je u središte stavio borbu i (ne)vidljivost gotovo svih manjinskih skupina koje su potlačene u današnjem društvu i političkom uređenju. Stoga pozivaju da simboličnim postavljanjem jednog od transparenata za vašu profilnu sliku na Facebooku pokažete solidarnost i pomognete osvijestiti što veći broj ljudi o problemima s kojima se manjine suočavaju.

Ove subote, 4. lipnja, održat će se šesti Split Pride, uoči kojeg se održava i niz događanja u sklopu Pride Weeka, gdje se, među ostalim, na radionicama vrijedno izrađuju transparenti, doznajemo iz udruge Rišpet koja organizira i ovogodišnju Povorku ponosa u gradu pod Marjanom.

Zašto je baš ružičasti trokut simbol Split Pridea 2016.

Na službenoj Facebook stranici Splitskog Pridea, gdje možete preuzeti neki od transparenata za svoju profilnu sliku, objavili su i kratko pojašnjenje zašto je baš ružičasti trokut simbol ovogodišnje povorke.

Tako navode kako su se od 1934. događale policijske racije i masovna uhićenja homoseksualaca, a mnogi su poslani u prve koncentracijske logore gdje su im uniforme ponekad označavane identifikacijskim oznakama, koje su zamijenjene ružičastim trokutom. Prema procjenama, jer nije poznat točan broj, 10 do 15 tisuća muškaraca nosilo je ružičasti trokut.

"Stoga je upravo ružičasti trokut, simbol kojeg su smislili nacisti, postao modernim simbolom gej ponosa baš zato što nas uz njega ne vežu konkretna sjećanja na one koji su bili prisiljeni nositi ga u logorima, sjećanje je prazno, tek je 15 preživjelih homoseksualaca, žrtava holokausta bilo spremno progovoriti o svojim iskustvima", navode na stranici.

Gej muškarci kao zaboravljene žrtve holokausta

Podsjećaju kako je zakon o sodomiji zabilježen već 1871. i odnosio se na analno spolno općenje, no nacisti su taj zakon revidirali i postrožili u članku 175. koji je ukinut tek 1969. tako da se progon homoseksualaca nastavio i nakon što su pušteni iz logora.

"Homoseksualci su pripadali skupini tzv. zaboravljenih žrtava te se njima status žrtve holokausta nije priznavao kao što se nije priznavao ni osobama s mentalnim ili tjelesnim hendikepima, prostitutkama, alkoholičarima i žrtvama prisilne sterilizacije.

Dok je druge preživjele žrtve holokausta svijet prepoznao, muškarce s ružičastim trokutom nikad nisu priznali kao žrtve, zanemarivani su u prigodnim sjećanjima, u memorijalnim centrima i muzejima, i dalje smatrani perverznjacima i kriminalcima, nikad nisu zadobili dostojanstvo u poslijeratnom društvu", navode.

Tribina "Manjine u manjinama" u sklopu Pride Weeka

U sklopu događanja tijekom splitskog Pride Weeka u srijedu, 1. lipnja, očekuje vas i tribina "Manjine u manjinama", o čemu će govoriti Hvoje Cokarić, Helena Burić i Slobodan Tomić.

"Tema manjina uvijek je aktualna i svima dobro poznata jer nema osobe na ovom svijetu, bilo koje nacionalnosti i u bilo kojoj naciji koja se nekad negdje nije osjetila manjinom (vjerskom, seksualnom, etničkom...). Je li naziv manjina diskriminirajući sam po sebi? Jesmo li manjina samo zato što drugačije razmišljamo, jer se borimo za prava drugih i drukčijih?

Postavljaju li na taj način većinski heteroseksualci u ovoj zemlji, druge seksualne skupine u manjinu samom odlukom da se oni bore za naša prava? Je li pravo na ljubav univerzalno i svačije? A što s elitističnim manjinama?", navodi se u najavi tribine koja će se održati u prostorijama udruge Rišpet u Tomislavovoj 8 s početkom u 19 sati.