Dvodnevnu prvu Humanističku konferenciju u Zagrebu, održanu proteklog vikenda, otvorila je predsjednica Centra za građansku hrabrost Nada Peratović ističući potrebu za vrijednostima humanističke misli, demokratskih i sekularnih načela, ljudskih prava, feminističke solidarnosti, građanske odgovornosti i hrabrosti u tranzicijskom procesu prijelaza iz totalitarnog u demokratski sustav koji zanemaruje upravo humanizam.

Prvog dana Konferencije na panelu "Svoga tijela gospodarica" dr. med. Gorjana Gjurić, dr. med. Jasenka Grujić i dr. med. Dubravko Lepušić raspravljali su o pravu žene na tjelesni integritet te seksualnim i reproduktivnim pravima kroz svoja razmišljanja, profesionalnu i aktivističku praksu kao Inicijativa liječnika koja se zalaže za pravo žene na odlučivanje.

O fundamentalizmu u obrazovnim institucijama, obitelji, o reproduktivnim i seksualnim pravima kao pogubnom modelu za ljudska prava, civilno društvo i demokraciju te političkoj klerikalizaciji društva, iz ugla profesionalnog, aktivističkog i feminističkog djelovanja raspravljale su uz Vesnu Puhovski i Bojanu Genov i Žene u crnom: Stašu Zajović, Snežanu Tabački, Anđeliju Vučurević i Biljanu Stojković, na panelu "Opiremo se, stoga postojimo".

O nedostatku sekularnosti i dobre humanističke prakse iz pozicije svjetskih i europskih perspektiva te o vlastitim iskustvima i poimanjima ideje građanske hrabrosti i o njezinoj iznimnoj važnosti tijekom drugog dana Konferencije govorili su Valentin Abgottspon, Philipp Moller i Esad Bajtal, dok o feminističkom pristupu u otporu fundamentalističkim pokretima uz doc. dr. Marijanu Bijelić te prof. dr. Branku Galić sudjelovala je svojim izlaganjem Elizabeth O' Casey.

Zbog tek izišlog dokumentarnog filma "Islam's Non-Believers" koji je dignuo islamsku zajednicu na noge te prijetnji za osobnu sigurnost, svoj nedolazak je ispričala Maryam Namazie, sekularistkinja iranskog porijekla.

Humanistička konferencija zatvorena je kroz izvrsno predavanje britanskog filozofa A. C. Graylinga i moderiranje Pavela Gregorića "Humanizam i tradicija etike" kroz Sokratov poziv na život vrijedan življenja kao i na pojam humanizma koji se oslanja na 2500 godina nereligioznog etičkog razmišljanja.

Nada Peratović pročitala je i Deklaraciju o ateističkoj slobodi, humanističkoj savjesti i feminističkoj hrabrosti:

Mi...

Preuzimamo odgovornost biti slobodna, savjesna i hrabra ljudska bića.

Ne odričemo se izborenih prava i sloboda. Razotkrivamo zloupotrebu religijskog i kulturnog naslijeđa. Borimo se protiv (vlastitih) predrasuda i neznanja. (Samo)kritički promišljamo.

Naš otpor činimo vidljivim. Povezujemo se, suosjećamo, solidariziramo se i stvaramo saveze i koalicije izvan granica naših vlastitih identiteta. Nadahnuti smo znanošću, filozofijom i umjetnošću, odazivamo se svojoj etičkoj savjesti.