Nakon što je Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku iz Prijedloga izmjena Zakona o socijalnoj skrbi status njegovatelja proširila samo na bračne ili izvanbračne drugove osoba s invaliditetom, ali ne i neformalne te formalne životne partnere, za komentar smo zamolili udruge Dugine obitelji i Zagreb Pride, dok na naš upit Ministarstvu odgovora nema.

Naime, prema spomenutom prijedlogu, u članku 63. iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi: "(3) Pravo na status njegovatelja priznaje se bračnom ili izvanbračnom drugu osobe s invaliditetom iz stavka 1. ovoga članka". Podsjetimo, na to je prva upozorila Lezbijska grupa Kontra, o čemu smo pisali ranije.

Inače, osobe sa statusom njegovatelja/ice osoba s invaliditetom imaju pravo na naknadu od 2500 kuna, status zaposlene osobe, a ostvaruju i prava iz mirovinskog osiguranja, zdravstvenog osiguranja i prava za vrijeme nezaposlenosti, kao zaposlena osoba prema posebnim propisima.

Dugine obitelji pozivaju na uključivanje životnih partnerstava, u Ministarstvu šute

Je li riječ o pukom propustu, pokušali smo doznati u samom Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, no na naš mail odgovora još uvijek nema, a već dva dana nitko se ne javlja niti na telefonske pozive.

Iz Duginih obitelji kažu kako su novim prijedlogom Zakona o socijalnoj skrbi neugodno iznenađeni, ali se nadaju da je riječ o previdu, a ne o politici Vlade RH čiji su predstavnici nekoliko puta javno rekli kako ne može doći do dokidanja prava životnih partnera/ica.

Ovaj Prijedlog Zakona, kažu, još je jedan u nizu primjera nimalo pohvalne prakse hrvatskoga zakonodavstva čime dolazi do (ne)promišljenog kršenja Zakona o životnom partnerstvu, a samim time i Zakona o suzbijanju diskriminacije

"Napominjemo da Zakon o životnom partnerstvu izravno nalaze da se ostali zakoni i prava koja iz njih proizlaze moraju jednako i nediskriminatorno primjenjivati i na životne partnere. Tim više, ova diskriminatorna odredba u prijedlogu Zakona o socijalnoj skrbi mora biti promijenjena, inače se RH može susresti s tužbama parova koji su sklopili životno partnerstvo", kažu.

Pozivaju Vladu RH, posebice stranku HNS koja sebe proglašava zaštitnicom ljudskih prava, da doradi predmetni zakon i proširi prava na sve obiteljske zajednice priznate hrvatskim pravnim okvirom.

"Životni partneri/ce i njihova djeca sastavni su dio hrvatskog društva, oni plaćaju poreze državi i doprinose boljitku društva, stoga je civilizacijski neprihvatljivo da institut njegovatelja/ice bude otvoren samo nekim obiteljima, dok izostavlja tj. ograničava to isto pravo duginim obiteljima".

Isključivanjem životnih partnerica i partnera jasno se daje do znanja da se njih ne priznaje kao obitelj

U Zagreb Prideu smatraju kako se isključivanjem životnih partnerica i partnera iz Prijedloga Zakona o socijalnoj skrbi jasno daje do znanja da se njih ne priznaje kao obitelj. Ovaj Prijedlog Zakona, kažu, još je jedan u nizu primjera nimalo pohvalne prakse hrvatskoga zakonodavstva čime dolazi do (ne)promišljenog kršenja Zakona o životnom partnerstvu, a samim time i Zakona o suzbijanju diskriminacije.

Podsjećaju kako smo sličnoj praksi svjedočili prošle godine, pri izglasavanju Općeg poreznog zakona i pomoćnih zakona.

"Dok je Opći porezni zakon propisivao jednakost braka, izvanbračne zajednice, životnog partnerstva i neformalnog životnog partnerstva, u pomoćnim se zakonima spominje samo brak. Prema iskustvu ureda Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, spominjanje svih formi zajednice samo u krovnim zakonima ne jamči jednakost u praksi već otvara prostor za diskriminaciju. Zato je izrazito važno da svaki zakon eksplicitno navodi i izvanbračne drugove te formalne i neformalne životne partnere/ice", kažu.

Životni partneri/ce i njihova djeca sastavni su dio hrvatskog društva, oni plaćaju poreze državi i doprinose boljitku društva, stoga je civilizacijski neprihvatljivo da institut njegovatelja/ice bude otvoren samo nekim obiteljima, dok izostavlja tj. ograničava to isto pravo duginim obiteljima

Ističu još kako nas ovakva neujednačenost zakona i pripadnih zakonskih akata dovodi do nekoliko zabrinjavajućih pitanja – radi li se o neinformiranosti zakonodavca ili o promišljenom i namjernom dokidanju postojećih prava, odnosno diskriminaciji osoba koje su u životnom partnerstvu?

"Iako bi zakoni trebali biti temelj pravnog sustava i samim time se primjenjivati, praksa često pokazuje da se pri primjeni na propise gleda preusko te da dolazi do diskriminacije. Apeliramo na zakonodavce, kao i resorno Ministarstvo da poštuju postojeće zakone i propise Republike Hrvatske, da usklade prijedloge zakona te ih pozivamo da nas slobodno konzultiraju kako bismo s njima podijelili/e iskustva i prepreke s kojima se LGBTIQ osobe susreću u ostvarivanju svojih prava", završno poručuju iz Zagreb Pridea.

E-savjetovanje je otvoreno do 15. listopada, a uključiti se možete na ovoj poveznici.

 

Dodaj komentar


Security code
Osvježi

Crolova Petica

Ova stranica koristi web kolačiće. Neki od kolačića koje koristimo su neophodni za rad dijelova stranice. Ukoliko ne želite instalirati kolačiće s ovih stranica, možete nastaviti pregledavati stranice bez klikanja na "Prihvaćam kolačiće", kolačići se neće instalirati.