Mnoge su epske priče ispričane o žrtvama Auschwitza, no mnoge i ostaju skrivene. Mada se ne zna sa sigurnošću koliko je legenda o njoj istinita, poljsko-židovska plesačica Franceska Mann sve se češće spominje kao ikona otpora nacističkom režimu koja je hrabrim napadom na čuvare na putu za koncentracijski logor dala nadu zatočenicima.

Pravim imenom Franciszka Mannówna, ova je talentirana plesačica prije Drugog svjetskog rata bila perspektivna balerina. Na svjetskom plesnom natjecanju u Bruxellesu 1939. zauzela je četvrto mjesto, a redovito je plesala u varšavskom noćnom klubu Melody Palace. No, kad je započeo rat, zatočena je i 1943. deportirana iz zemlje, najvjerojatnije za vrijeme afere Hotel Polski.

Malo dokaza

Hotel Polski bio je mjesto na kojem su se skrivali Židovi sa stranim putovnicama kojima su Nijemci obećali da će im dopustiti da pobjegnu u Južnu Ameriku. Švicarska je u hotelu vidjela priliku da pomogne nevinim žrtvama nacista pa je ubrzo počela slati Poljskoj lažne putovnice koje su privukle i bogatije Židove. No, južnoameričke države odbile su putovnice pa su Židovi umjesto preko oceana poslani u Auschwitz.

Mnogi povjesničari smatraju da je hotel bio samo igra Nijemaca kojom su željeli iz skrovišta izvući bogatije Židove koje su, potom, deportirali u koncentracijske logore, a njihovu imovinu opljačkali.

Zatočenicima je rečeno da su stigli u Bergau na dezinfekciju prije nego što će prijeći granicu sa Švicarskom i odvedeni su u svlačionice pored plinskih komora. Ono što je uslijedilo ispričano je u mnogobrojnim legendama od kojih je najuzbudljiviji narativ onaj koji nudi prikaz povjesničarke holokausta Cynthije Southern, piše portal Vice.

vixenwhoshot

Ona navodi da je Mann prilikom svlačenja zavela dva čuvara striptizom, podigavši suknju da ogoli bedro i zavodljivo rastvorivši bluzu. Čuvari Josef Schillinger i Wilhelm Emmerich zastali su i ona je brzim pokretom skinula cipelu, udarila Schillingera u čelo, uzela njegov pištolj, dvaput ga upucala u trbuh, a njegova partnera u nogu. Druge su žene u svlačionicama čule pobunu i priključile se iako nijedna nije uspjela pobjeći.

Za svoj junački podvig Mann je čak na Twitteru predložena za bitch badder than Taylor Swift. Ipak, nema mnogo dokaza koji mogu potvrditi ovakvu uzbudljivu priču. Jedan od vodećih svjetskih autoriteta o Auschwitzu dr. Robert Jan van Pelt smatra da je teško utvrditi što se tog listopada 1943. dogodilo jer je dokaza malo.

Herojski čin slabe žene suočene sa sigurnom smrću

Iz njemačkih dokumenata sigurno je da se dogodila pobuna. U zapisima se spominju dva člana SS-a, Rudolf Grimm i Fritz Lackner, koji su pomogli ugušiti pobunu i koji su za svoj čin predloženi za medalju. Ne opisuje se priroda pobune.

Tri su ključna izvještaja na kojima se istraživanje može temeljiti – Jerzy Wesoloski koji je pobjegao iz Auschwitza opisao je pobunu i zapis je ostao sačuvan. On tvrdi da su se žene branile i da je SS-ovac "Schiller" umro. Ne imenuje se žena koja je ukrala pištolj. Rudolf Höss kojeg su uhvatili Britanci u svojim izjavama također spominje pobunu, a 1945. Stanislaw Jankowski opisuje ženu koja je ukrala revolver od drugog čuvara i upucala Schillingera. Priča je tim uvjerljivija ako se prisjetimo da se Mann bavila plesom. Tvrdnja da je anonimna žena bila plesačica prvi se put spominje 1946. u izjavama Eugena Kogona koji je preživio holokaust, no nije bio u Auschwitzu, već u Buchenwaldu.

No, sigurno je da se pobuna dogodila i da ju je predvodila hrabra žena. Wieslaw Kielar u svojim memoarima "Anus Mundi: Five Years in Auschwitz" navodi da su svi govorili o pobuni, uljepšavali je u predaji i pretvorila se u legendu."Bez sumnje, ovaj herojski čin slabe žene suočene sa sigurnom smrću", kaže Kielar, "dao je moralnu podršku svim zatočenicima". Shvatili su da su i nacisti od krvi i mesa te da ih se može pobijediti ako im se skupi hrabrosti suprotstaviti.

Priča o Mann javlja se i u fikciji, primjerice, u romanu Arnošta Lustiga "Molitva za Katarinu Horovitzovu" iz 1964. koji je sljedeće godine i ekraniziran. Radnja prati mladu plesačicu koju u zatočeništvu drže njemačke vlasti u Italiji za vrijeme rata. Kad shvaća da će sigurno umrijeti, ubija svoje čuvare pred vratima plinske komore. Roman "Kod nas u Auschwitzu" Tadeusza Borowskog koji je preživio holokaust sadrži priču u kojoj čuvara nasamari i njegovim vlastitim pištoljem u trbuh upuca privlačna žena.

Dodaj komentar


Security code
Osvježi

Crolova Petica