Prijedlog Zakona o udomiteljstvu već je u prvom čitanju pred ljetnu saborsku stanku izazvao oštre primjedbe nevladinih udruga, posebno udruge Dugine obitelji te dijela oporbe, ali i SDSS-a, koji je dio vladajuće većine. Svi navedeni upozorili su da neuvrštavanje životnih partnera i neformalnih životnih partnera u Zakon predstavlja diskriminaciju na osnove seksualne orijentacije i pozvali zakonodavca na promjenu zakona do drugog saborskog čitanja.

U raspravu se prije nekoliko dana uključila i Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić svojim pismom ministrici Nadi Murganić u kojem je ukazala na uočene problematične dijelove Zakona, a koji se tiču pitanja iz nadležnosti Pravobraniteljice.

"Ono što su Pravobraniteljica, ali i druge institucije, organizacije civilnog društva te građani i građanke zamijetili te u javnom savjetovanju o Nacrtu prijedloga Zakona o udomiteljstvu ukazali je činjenica da su iz definicije udomiteljske obitelji u potpunosti izostavljeni životni partneri te neformalni životni partneri. Odgovor koji je sudionicima javne rasprave u pogledu navedene primjedbe dan je: Udomiteljstvo kao socijalna usluga smještaja priznaje se sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi u kojem obitelj, u smislu toga Zakona, ima značenje zajednice koju čine bračni ili izvanbračni drugovi, djeca i drugi srodnici koji zajedno žive, privređuju, ostvaruju prihod na drugi način i troše ga zajedno te pojam udomiteljske obitelji prati značenje iz osnovnog Zakona", piše Ljiubičić.

Isključivanje životnih partnera nije u skladu s načelom ravnopravnosti spolova

Nadalje, ističe da je Zakonom o socijalnoj skrbi definirana obitelj (Obitelj je zajednica koju čine bračni ili izvanbračni drugovi, djeca i drugi srodnici koji zajedno žive, privređuju, ostvaruju prihod na drugi način i troše ga zajedno), dok isti zakon ne definira udomiteljsku obitelj.

"Dakle, budući da se u Zakonu o socijalnoj skrbi govori o pružanju socijalnih usluga smještaja u, ne bilo kakvu, nego udomiteljsku obitelj koja niti nije definirana tim Zakonom, već će biti definirana Zakonom o udomiteljstvu, nema razloga da se u istu ne uključe i životni i neformalni životni partneri. Zakon o udomiteljstvu će u odnosu na Zakon o socijalnoj skrbi u svakom slučaju biti lex specialis, odnosno poseban zakon koji ga po svojoj pravnoj prirodi isključuje/nadjačava", piše Pravobraniteljica i podsjeća na Zakon o životnom partnerstvu osoba istog spola koji propisuje da je životno partnerstvo zajednica obiteljskog života dviju osoba istog spola, zaključujući da "obiteljsku zajednicu, odnosno obitelj ne čine samo bračni i izvanbračni drugovi, nego sukladno Zakonu o životnom partnerstvu osoba istog spola čine je i životni i neformalni životni partneri".

Višnja Ljubičić stoga smatra kako isključivanje životnih i neformalnih životnih partnera iz definicije obitelji, koje u konačnici proizvodi nepovoljne učinke za iste onemogućavajući im jednak status i jednake mogućnosti za ostvarivanje svih prava, nije u skladu s načelom ravnopravnosti spolova.

U pismu ministrici pravobraniteljica podsjeća i na Priopćenje Ustavnog suda Republike Hrvatske o narodnom ustavotvornom referendumu o definiciji braka iz studenoga 2013. gdje se isti pozvao na presudu Europskog suda za ljudska prava Schalk i Kopf protiv Austrije iz 2010., objasnivši, među ostalom, da je ESLJP tom presudom učinio još jedan važan korak, po prvi put priznavši da put da stabilne veze kohabitacije istospolnih parova potpadaju pod pojam 'obiteljskog života' u smislu članka 8. Konvencije.

Dugine obitelji: "Svako drugačije postupanje Ministarstva bilo bi neustavno"

Pravobraniteljica detaljnije obrazlaže diskriminatorne posljedice prijedloga Zakona o udomiteljstvu te naglašava da čl.13.st.1. Zakona o ravnopravnosti spolova zabranjuje diskriminaciju u području zapošljavanja i rada u javnom i privatnom sektoru u odnosu na uvjete za zapošljavanje, samozapošljavanje ili obavljanje zanimanja, uključujući kriterije za izbor kandidata/kinja za radna mjesta u bilo kojoj grani djelatnosti i na svim razinama profesionalne hijerarhije:

"Osim toga, čl.6.st.4. istog Zakona zabranjuje diskriminaciju u odnosu na mogućnosti pružanja usluga. Nadalje, čl.40. Prijedloga Zakona o udomiteljstvu propisano je da udomitelj ima pravo na osobni dignitet i privatnost. Pitanje spolne orijentacije svakako potpada u privatnu sferu te niti na razgovorima za posao poslodavci/ke ne smiju o istoj ispitivati kandidate/kinje."

Pismo u cijelosti možete pročitati ovdje

Ivo Šegota iz udruge Dugine obitelji za Crol.hr je kazao da je argumentacija Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova na tragu onoga što oni kao udruga ponavljaju mjesecima od trenutka kad je Vlada krenula u pripremu novog Zakona o udomiteljstvu i podsjetio da u RH već postoji tužba jednog gej para zbog uskraćivanja pristupa proceduri udomljavanja.

"Nadamo se da će ministarstvo prihvatiti stručne argumente Pravobraniteljice i u drugo saborsko čitanje Zakona o udomiteljstvu poslati tekst u kojem ce biti uključeni i životni partneri i neformalni životni partneri. Svako drugačije postupanje Ministarstva bilo bi neustavno i predmet kasnijih ustavnih tužbi pojedinaca i organizacijama, pa takav zakon ne bi dugo ostao na snazi", poručio je Šegota.

Dodaj komentar


Security code
Osvježi

Crol.hr koristi kolačiće kako bi se osiguralo bolje korisničko iskustvo i funkcionalnost stranica. Kako biste saznali više, kliknite na Više informacija, a za nastavak pregleda i korištenja stranica, kliknite na OK
Više informacija Prihvaćam