Cjelodnevna nastava krenula je početkom ove školske godine eksperimentalno u 64 hrvatske osnovne škole i još je uvijek prerano govoriti kako će se ona "primiti" u školama, odnosno hoće li nastavnici, učenici i ravnatelji uloviti njezine glavne ciljeve koji se odnose na smanjenje razlike u ishodima učenika uzrokovane različitim socioekonomskim uvjetima i jačanje temeljnih kompetencija povećanjem minimalnog broja obveznih nastavnih sati.
Prije nešto više od mjesec dana pisali smo o tome kako HRT neće i nije popratio Svjetsko nogometno prvenstvo za žene ni približno u onom obimu koliko je televizijskih sati bilo odvojeno za suprotni spol prošle godine.
Šezdeset i četiri hrvatske osnovne škole na jesen bi trebale krenuti u model "cjelodnevne nastave" po eksperimentalnom programu Ministarstva znanosti i obrazovanja. Ukratko, škole bi trebale trajati duže dva do tri sata u prosjeku, a to bi vrijeme uglavnom bilo iskorišteno za pisanje domaće zadaće, pomoći oko dodatnog svladavanja gradiva, ali i novih predmeta koji bi učenike upoznavali sa stvarnim svijetom oko sebe, svojom građanskom ulogom u društvu i zajednici i slično.
Kao jedna od prvih država, točnije druga, koja je pravno uredila istospolne brakove 2003. godine, Belgija i dva desetljeća poslije utvrđuje svoju predanost jednakosti i ljudskim pravima. Belgijska je vlada odlučila proslaviti 20. godišnjicu istospolnih brakova međunarodnom kampanjom koja zagovara belgijske i europske vrijednosti.
Svjetsko nogometno prvenstvo u ženskom nogometu u organizaciji FIFA-e ove godine nije samo okupljanje nogometne elite, već i prilika za isticanje napretka u promicanju inkluzivnosti i ljudskih prava. Naime, ovogodišnje prvenstvo koje se održava u Australiji i na Novom Zelandu od 20. srpnja do 20. kolovoza ugošćuje najveći broj queer nogometašica – čak 91.
