"Da”, rekao je Maki. Doris više nije dijete, ona će odseliti u novi stan. Da. Djeca to često rade kad prestanu biti djeca. Tamo će ona živjeti s tom drugom djevojkom koja se zove Ivana. Njih će dvije jednom postati mama i mama”, objašnjavao je majmun Maki, stari orangutan, plišanom društvu u Dorisinoj sobi.

Riječ je o odlomku iz romana za djecu “Zvijeri plišane” Zorana Krušvara u kojem se otvoreno progovara o homoseksualnosti. Krušvarov roman nije, naravno, prvi koji se u hrvatskoj književnosti bavi homoseksualnošću, ali činjenica da je namijenjen djeci, desetogodišnjacima i starijima, uzbunila je javnost. Andrija Hebrang, HDZ-ov saborski zastupnik roman smatra apsolutno neprimjerenim.

- Zašto bi netko mojoj djeci bilo što nametao? Poštujem ih, ali ako ja ne izlazim na ulicu i ne vičem da sam heteroseksualac ne moraju ni oni vikati da su homoseksualci - smatra Hebrang. “Zvijeri plišane”, ne otvaraju, dakle, temu homoseksualne ljubavi, ali prvi put u Hrvatskoj postavljaju pitanje: kada djecu treba upoznati s činjenicom da postoji i istospolna ljubav?

Roditelji s kojima smo razgovarali smatraju da nema nikakve potrebe djecu opterećivati pitanjima o homoseksualnoj ljubavi, barem ne do trenutka dok sami ne počnu postavljati takva pitanja.

Tina B. kaže da zasigurno svoga sina neće posjesti i objašnjavati mu što znači imati mamu i tatu, mamu i mamu i tatu i tatu.

Riječi iz dječjeg leksikona
- Ni moji roditelji nisu sa mnom o tome razgovarali. Prihvaćam sve što se nalazi oko mene i nadam se da će tako i moje dijete - rekla je Tina. S njom se složila i M. L. koja očekuje dijete. Smatra da su u ranom djetinjstvu djeci primjerenije Trnoružica i Pepeljuga.
- Imat će dovoljno vremena naučiti se različitostima, rekla je.

Većina je roditelja sklona na “neugodna pitanja” odgovarati što je moguće kasnije. činjenica je, međutim, da djeca s njima dolaze sve ranije. Izrazi kao homoseksualac (ili, češće, peder), lezbijka u dječjem se leksiku nalaze vrlo rano, ako ne u vrtićkoj, onda sasvim sigurno u školskoj dobi. Većina se stručnjaka slaže da djeci ne bi trebalo prije njihove šeste godine objašnjavati različite spolne orijentacije. Ali, kada djeca počnu postavljati pitanja, treba im odgovoriti. U tom je smislu bilo krajnje vrijeme da se pojavi ovakav roman.

Iva Žegura, psihologinja iz bolnice Vrapče smatra da je knjiga Zorana Krušvara, kao prva knjiga za djecu u Hrvatskoj koja daje afirmativni pogled na različite oblike seksualne orijentacije, vrlo pozitivan događaj.
- Bilo je pitanje vremena kada će se u Hrvatskoj objaviti knjiga namijenjena djeci, ali i odraslima, koja govori o poštivanju različitosti i ravnopravnosti seksualnih orijentacija. U Europi i svijetu odavno postoje slikovnice za djecu, priče, romani koji na afirmativan način, prikladan za određenu razvojnu dob i zrelost djeteta i mladih govore o seksualnosti i seksualnoj orijentaciji - rekao je Žegura.

Otvoreno razgovaranje o emocijama, seksualnosti te pojavama u društvu rječnikom koji je razumljiv i prikladan djeci određene dobi, smatra Žegura, pozitivan je i poželjan za zdravi proces razvoja i oblikovanja ličnosti. Nažalost, u našem se tradicionalnome društvu i dalje vrlo snažno tabuizira razgovor o seksualnosti.

- Kada dijete roditelje zapitkuje o seksualnosti ili o homoseksualnosti, oni najčešće nastoje izbjeći takva pitanja ili daju grube, agresivne primjedbe i komentare koji su često prepuni predrasuda.

"To je nešto prosto"
Nerijetko se događa da na dječje pitanje o seksualnosti roditelji koji sami nisu naučili kako otvoreno razgovarati o seksualnosti i o emocijama, te koji sami nemaju odgovarajućih informacija, kazne svoje dijete jer pita “nešto o čemu se ne razgovara i što je prosto” - istaknula je Žegura i dodala kako tako svojoj djeci šalju poruku da su nešto pogrešno učinila, da je seksualnost, a posebice homoseksualnost nešto loše i neprihvatljivo.

Trebala se preseliti dečku, ali se autor predomislio
Autor romana je Riječanin Zoran Krušvar. Roman “Zvijeri plišane” nastao je prije tri godine. U početku, rekao je Krušvar, nije imao ideju da Doris ima djevojku.
- Negdje nakon desetak ispisanih stranica napisao sam kako se Doris seli kod svog dečka, no tada sam shvatio da u svakom romanu ili priči djevojka završi s dečkom.

Izbrisao sam riječ dečko i stavio cura. Dalje je sve krenulo samo od sebe. Zaključio sam kako je dobro da se prikaže jedna realnost i stvarnost s kojom bi se dijete kad tad susrelo - objasnio je Kruštvar.

Što reći djeci?
– ne žurite, djeca do 6 godina su premlada
– pričekajte da dijete samo postavi pitanje
– odgovarajte na pitanja u skladu s dobi djeteta
– učite djecu toleranciji
– razgovarajte otvoreno s adolescentima