Imajući u vidu činjenicu da je posljednjih godina više europskih zemalja pod pritiskom javnosti i određenih sudskih presuda ozakonilo istospolne brakove, mnogi se na Balkanu već pitaju hoće li i zemlje regije na putu europskih integracija trebati usvojiti slične zakone kojima bi se ozakonili gej brakovi?

To je bio povod da novinari agencije Anadolija istraže koje su zemlje u Europi, ali i svijetu do sada ozakonile istospolne brakove.

Francuska je u utorak nakon višemjesečnih žestokih debata i uličnih protesta više tisuća demonstranata u toj zemlji, ozakonila istospolne brakove, postavši tako deveta u Europi i 14. zemlja u svijetu koja je ozakonila bračnu jednakost.

Osim Francuske, prošlog tjedna je, uz neznatno protivljenje građana, Novi Zeland odobrio brakove između partnera istog spola. Novi Zeland je tako postao prva zemlja u azijsko-pacifičkoj regiji koja je usvojila takav zakon.

Prva je bila Nizozemska

Urugvaj je usvojio jednak zakon prošlog tjedna, a osim spomenutih, od 2001. do danas je još 11 država svijeta dozvolilo istospolnim parovima sklapanje brakova, a to su Argentina, Belgija, Danska, Island, Južnoafrička Republika, Kanada, Nizozemska, Norveška, Portugal, Španjolska i Švedska.

Nizozemska je bila prva država na svijetu koja je ozakonila istospolne brakove, vodeći se preporukom posebnog povjerenstva koje je 1995. postavljeno da prouči to pitanje. Zakon o ozakonjenju istospolnih brakova u toj europskoj zemlji stupio je na snagu 1. travnja 2001. godine.

Ozakonjenja u proceduri u nizu država

Također, istospolni brakovi su zakonitii priznati u Gradu Meksiku, meksičkoj saveznoj državi Quintani Roo i nekim dijelovima SAD-a.

Isto tako, ozakonjenje istospolnih brakova trenutačno je u zakonodavnoj proceduri u najmanje deset drugih država, a implementacija se mijenja od regije do regije; od izmjena postojećih bračnih zakona, pa do sudskih tužbi koje se pozivaju na ustavom zajamčenu ravnopravnost.

Štoviše, u Europskoj uniji je u tijeku debata u vezi s prijedlogom o obvezi svih zemalja-članica da priznaju istospolne brakove sklopljene u drugim državama članicama EU. Stoga već sad europski mediji postavljaju pitanje je li moguće da će uskoro sve zemlje članice EU morati usvojiti zakon kojim bi se ozakonili istospolni brakovi.

Na primjer, 2010. godine donesene su prve presude Europskog suda za ljudska prava u kojima je Sud potvrdio da se, prema Europskoj konvenciji o ljudskim pravima, istospolne bračne zajednice smatraju obiteljima.

Hoće li Slovenija biti prva u regiji?

Tako je vlada Slovenije već odobrila nacrt zakona o istospolnim brakovima. Ukoliko zakon uskoro bude usvojen, Slovenija će postati prva država centralne Europe koja je odobrila sklapanje istospolnih brakova.

U Europskoj uniji istospolni brakovi imaju najveću podršku među građanima Nizozemske (82%), Švedske (71%), Danske (69%), Španjolske (66%), Belgije (65%), Luksemburga (58%), Njemačke (52%) i Češke (52%).

S druge strane, i pored toga što se mnogo raspravlja o uvođenju istospolnih zajednica u Italiji i Poljskoj, malo je vjerojatno da će se ovakvi zakoni uskoro usvojiti u tim dominantno katoličkim zemljama, zbog snažnog političkog utjecaja Katoličke crkve. Od zemalja zapadnog Balkana još nijedna od zemalja nije ozakonila sklapanje istospolnih brakova.

Međutim, u Hrvatskoj se posljednjih godina raspravlja da istospolni partneri dobiju pravo na registriranje svog partnerstva, te tako u većini prava postanu izjednačeni s bračnim partnerima.