Foto: Flickr/Center for American Progress Action FundAmerički State Department objavio je izvještaj o stanju ljudskih prava u Hrvatskoj za 2013. godinu, navodeći kao najveće probleme društvenu diskriminaciju i slučajeve nasilja usmjerenog protiv nacionalnih i seksualnih manjina.

U izvještaju se navodi da su diskriminacija i nasilje nad Srbima obeshrabrili povratak raseljenih osoba i usporili oporavak od rata iz ranih 1990-ih. Spominju se i neprijateljstvo i nasilje protiv Roma i LGBT osoba te duboko ukorijenjena korupcija. State Department registrirao je da je hrvatska Vlada poduzela značajne korake u sudskom progonu i kažnjavanju službenika koji su prekršili ljudska prava.

Kako javlja tportal, u dijelu izvještaja koji se odnosi na slobodu medija navodi se da se "mnoge privatne novine i magazini objavljuju bez uplitanja Vlade", ali promatrači su ustvrdili da netransparentnost vlasništva nad medijima dovodi u pitanje odgovornost medija i Vlade.

U području ženskih prava State Department navodi kako su žene, iako u prosjeku obrazovanije od muškaraca, i dalje slabije plaćene za jednako radno mjesto. Tako žene u prosjeku zarađuju 9,8 posto manje od muških kolega, a mirovine su im u prosjeku manje 22,5 posto, što implicira na veći rizik od siromaštva u ovoj društvenoj skupini, upozorava se u izvještaju.

Izvještaj nije zaobišao referendum i uspješne Povorke ponosa

Iako je diskriminacija temeljem spolne orijentacije ili rodnog identiteta zabranjena, nastavljeno je društveno nasilje i diskriminacija članova LGBT zajednice, stoji u izvještaju koji u cijelosti možete pročitati ovdje.

Kao primjer gore navedenog, State Department navodi "slučaj Dubrovnik", kad je taksist udario ženu koja je u njegovom vozilu poljubila svoju partnericu, te slučaj sa Županijskog suda u Varaždinu gdje je sudac utvrdio diskriminaciju i uznemiravanje deklariranoga gej profesora, ali ga je kaznio zbog povrede ugleda i časti onih koji su ga diskriminirali jer je o tome govorio za medije.

Foto: arhiva

Izvještaj nije zaobišao Povorke ponosa u Splitu i Zagrebu te referendum o braku. U lipnju 2013. lokalna vlast i pet ministara nazočili su u Povorci ponosa u Splitu koja je okupila oko 500 sudionika, dok je ona u Zagrebu zabilježila posjećenost od 15 tisuća građana i građanki, navodi se u izvještaju i dodaje da za razliku od proteklih godina nije bilo incidenata ni uhićenja protivnika LGBT prava.

U prosincu je održan referendum na kojem je 65,9 posto građana glasovalo za unošenje Ustavne definicija braka kao zajednice muškarca i žene, dok ih je 33,5 bilo protiv. Izvještaj navodi kako je to bila prva građanska inicijativa za održavanje referenduma, sačinjena od koalicije konzervativnih nevladinih udruga.

Vezane teme

Nema vezanih tema uz ovaj članak.


Podrži Crol donacijom :)

qrcode 9c3b0d27 127a 4867 a764 f80c95d6f267

Cookies make it easier for us to provide you with our services. With the usage of our services you permit us to use cookies.