Grad Rijeka je kao osnivač osnovnoškolskih ustanova odlučio uvesti građanski odgoj i obrazovanje kao zaseban predmet za učenike od 5. do 8. razreda osnovne škole.

Ono što godinama ne uspijeva Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta, od iduće bi školske godine trebalo uspjeti Gradu Rijeci prema najavama pročelnice Odjela gradske uprave za odgoj i obrazovanje Sande Sušanj. Građanski odgoj i obrazovanje koncipirat će se kao zaseban predmet, odnosno izvannastavna aktivnost, po modelu iznimno uspješnog programa "Moja Rijeka" kroz koji riječki osnovci uče o svom zavičaju.

"Predmet će se provoditi jednom tjedno u višim razredima osnovne škole i nadamo se da ćemo sve potrebne pripreme uspjeti odraditi dinamikom koja bi omogućila da započnemo s provedbom programa već u idućoj školskoj godini. Program će se provoditi tako da se prvo uvede petim razredima s planiranim nastavkom provođenja do kraja osnovnoškolskog obrazovanja. U planu je i izrada priručnika za učenike, u skladu s Kurikulumom Građanskog odgoja i obrazovanja, u kojoj će sudjelovati ključni faktori koji se bave ovom temom, od organizacija civilnog društva, Agencije za odgoj i obrazovanje, Filozofskog fakulteta do škola i učitelja-provoditelja programa, koji će se prethodno adekvatno educirati kako bi se omogućilo uspješno obrazovanje učenika o temama važnim za društvenu i političku participaciju, ljudska prava, međuljudske odnose i održivi razvoj", najavila je pročelnica u razgovoru za Novi list.

"Građanski odgoj osposobljava mlade da uvažavaju različitosti i poštuju ljudska prava"

Ovaj su potez pozdravili i u GOOD inicijativi, koja okuplja organizacije civilnog društva koje se bave neformalnim obrazovanjem i ljudskim pravima, a jedne od koordinatorica Inicijative, Martina Horvat, kaže kako pozdravljaju bilo kakav oblik uvođenja građanskog odgoja, pa i kada je to parcijalno kao u slučaju riječkih škola.

"Sve je bolje od međupredmetnog oblika koji imamo sada. Riječki će osnovci biti u prednosti u odnosu na vršnjake u ostatku Hrvatske koji neće ni znati koliko su zakinuti. Pratili smo eksperimentalnu provedbu tog programa u 12 hrvatskih škola i samo u godinu dana rezultati su bili jako dobri jer građanski odgoj i obrazovanje doprinosi demokratizaciji škole i zajednice osposobljavajući mlade da budu odgovorni i aktivni članovi zajednice, sposobni djelovati za opće dobro te donositi informirane i promišljene odluke, aktivni promicatelji održivog razvoja, uvažavanja različitosti, poštovanja ljudskih prava i izgradnje trajnog mira. Praćenje eksperimetalne provedbe pokazalo je da su učenici koji su slušali taj predmet manje dolazili u sukobe i više su razumijevali tuđe potrebe", kaže Horvat.

Podsjetila je i na nedavno objavljene rezultate istraživanja koja su potvrdila postojanje demokratskog deficita, koji su na reprezentativnom uzorku učenika završnih razreda srednjih škola pokazali nisku razinu znanja, te visoku razinu zbunjenosti i neodlučnosti, što ih može učiniti podložnima za manipulacije ili relativiziranje ključnih demokratskih vrijednosti.