Slavoljub Nikolić iz Kragujevca ispričao je u novoj epizodi dokumentarnog serijala "Dobar dan, kako ste?" u produkciji Novinske agencije Rakurs, kako je to biti gej u Srbiji, svoja iskustva iz života u inozemstvu i što misli o trenutnoj situaciji s LGBT i općenito ljudskim pravima.

37-godišnji Slavoljub Nikolić, među prijateljima znan i kao Slavko ili Baltazar, čitavog se života bavi glazbom i danas radi kao DJ. Već duže vrijeme živi u inozemstvu, jer kako kaže:

"Biti gej u Srbiji je jako teško. Negdje tamo, recimo u zapadnoj Europi, sve je to puno lakše i nikoga ne zanima tko si, što si, s kim spavaš."

Kaže kako ne primjećuje da se u Srbiji za svoja prava bore i same gej osobe, uglavnom "dižu ruke i odlaze iz zemlje, jer se boje i ovdje nemaju nikakva prava", priča Slavoljub. 

"Želim zagrliti partnera na ulici, ali se bojim, da ne pričam o situacijama na radnim mjestima, svuda".

"Ljudska prava u Srbiji ne postoje ni za jednog državljanina ove zemlje"

Radio je kao tonac i glazbeni urednik na radiju, ali kaže kako se odlučio na odlazak iz Srbije prvenstveno zbog situacije s gej pravima, ali i općenito zbog loše situacije u državi.

"I zbog situacije kakva je vezana uz gej populaciju i ljudska prava, koja ne samo da ne postoje za gej populaciju nego mislim da ne postoje ni za jednog državljanina ove zemlje" .

Kaže kako je sretan životom u inozemstvu. Nakon što je nekoliko godina radio kao DJ u Grčkoj, okušao je sreću i u Švedskoj.

"Više mi je ipak odgovarala Grčka, zbog klime, hrane, mentaliteta, dok Švedska nudi ekonomsku stabilnost, i to je to".

Kaže kako mu se u Srbiji nije bilo teško autati, ali to je sve ostalo u prijateljskom okruženju.

"Imao sam sreću da sam bio prihvaćen, nikad me nitko od prijatelja nije osuđivao zbog toga tko sam".

Otkriva kako su se u "doba prije interneta" LGBT osobe iz Kragujevca upoznavale na željezničkoj postaji, a kasnije su se družili u nevladinoj organizaciji Lambda , koja se bavila pravima LGBT osoba i bila je jedino takvo jedino mjesto od 2004. do 2006. , 2007. godine.

"Tu su dolazili i strejt ljudi, družili smo se, pokazivali svoju kreativnost , nismo na sreću imali nikakvih problema, nikakav incident. Prvenstvena namjera nam je bila da se pomiču neke granice po pitanju prava LGBT populacije. Bilo je lijepo dok je trajalo, kad smo prestali s radom samo smo se vratili unazad. Ljudima koji su to sve financirali više nije bila zanimljiva naša država, koja pak nije htjela dalje financirati projekt", kaže Slavoljub i napominje kako nevladine organizacije bez uključivanja države ne mogu dovoljno doprinjeti borbi za LGBT prava.

"Meni je skroz okej da imamo dvije parade, što smo vidljiviji, bolje za nas"

Priča kako se Prajdovi u inozemstvu i onaj u Beogradu ne mogu uspoređivati, niti on to želi i veseli ga što će ove godine biti dvije Povorke ponosa u Beogradu - Beograd Prajd i Ponos trans* osoba.

"Čuo sam da je Prajd prošle godine nekako prošao, po meni žalosno je prošlo, ali okej - bitno da se dogodilo. Nadam se da će ove godine biti bolje. Kako sam čuo ove imamo dvije parade što je meni okej, ali slušam ljude kako pričaju da sad imamo dvije struje i kako to ne valja ništa. Ja mislim da je to skroz okej, zašto da ne ? Bolje da u toj priči ima više struja, ljudi će lakše sve to prihvatiti. Što nas je više, što smo vidljiviji, bolje za nas", poručuje.

Iako bi, kaže više volio živjeti u Srbiji, a ne u inozemstvu, situacija u državi ga "živcira".

"Dosta se toga promijenilo za tih 15 godina, ali ne na bolje, oblik ovog užasa se promijenio. Odgovorni smo 100 posto za situaciju u državi, nitko nam nije kriv, mi smo krivi. Ljudi definitivno ignoriraju situaciju, gledaju kako da prežive, da imaju što pojesti, da plate režije, ako ih uopće plate."

Smatra kako će u idućih 10 godina situacija u Srbiji ostati ista, te kako se ništa neće promijeniti na bolje dok se ne promijene sami ljudi.

"Obzirom na to što se trenutno događa u susjedstvu s Mađarskom, treba nam biti jasno da će nam doista biti teško ući u Europsku uniju. Mislim da bi time bio zadovoljan samo manji dio građana. Trebali bismo se više poštivati, voljeti, biti tolerantniji, pogotovo zbog situacije u kakvoj smo trenutno. Onda možemo očekivati da nam bude malo bolje", smatra Nikolić.

 

Cookies make it easier for us to provide you with our services. With the usage of our services you permit us to use cookies.