"Dobile smo samo bolji uvid u to koliko je sustav skrbi o reproduktivnom zdravlju truo, neučinkovit i prepun nerazumijevanja za potrebe žena, te diskriminira upravo one koje ga najviše koriste - žene", ističu predstavnice udruge Roda nakon sudjelovanja na dvodnevnom simpoziju ginekologa i porodničara na Plitvicama.

Deset članica udruge Roda sudjelovalo je na simpoziju ginekologa i porodničara naziva "Pravni, etički i medicinski aspekti suvremenog vođenje poroda" održanog 8. i 9. travnja na Plitvičkim jezerima, a u svom osvrtu ističu kako nakon tog simpozija "nismo ništa bliže poboljšanjima ni zaključcima o tome što treba činiti da bi poboljšali sustav kao ni prijedlozima kako uspostaviti suradnju prema zajedničkom cilju svih ključnih dionika - korisnica, primalja i liječnika". Na simpoziju također nisu imale priliku čuti puno o stanju u hrvatskim rodilištima niti o stanju prava žena na reproduktivno zdravlje u Hrvatskoj.

"Uštipnite si pacijentice za obraz da ih oraspoložite"

Na Plitvicama je bila i Daniela Drandić, voditeljica Rodinog programa Reproduktivna prava, koja je za crol.hr ocijenila:

"Najpozitivnije je bilo vidjeti i čuti da ima liječnika unutar sustava koji prepoznaju probleme i žele raditi s primaljama i predstavnicima korisnica na promjenama. Najnegativniji su bili šovinistički stavovi poput 'uštipnite si pacijentice za obraz da ih oraspoložite' i činjenica da su liječnici mahom napustili dvoranu kad je bio red na primalju da održi predavanje i to da je primalja bila zadnja u programu".

Osim toga, Drandić kaže kako su je "najviše zabrinuli i na simpoziju izneseni stavovi iz kojih se vidi da se žene ne uvažava kao ravnopravne osobe s pravom i dužnost odlučivanja o tome što se nad njihovim tijelom radi".

Rode navode kako su u skrbi za trudnice i rodilje, kao i općenito u skrbi o reproduktivnom zdravlju u Hrvatskoj nužno potrebne temeljite promjene, a nakon simpozija na Plitvicama ističu kako su "samo dobile bolji uvid u to koliko je sustav skrbi o reproduktivnom zdravlju truo, neučinkovit i prepun nerazumijevanja za potrebe žena, te diskriminira upravo one koje ga najviše koriste - žene. Nameće se pitanje - mrze li zapravo (glasni) pojedinci unutar sustava žene?".

Usprkos najavama organizatora simpozija dr. Vladimira Blagaića iz KBC Sv. Duh, nije bilo moguće donijeti nikakve zajedničke zaključke simpozija jer nije bilo prostora za diskusiju niti za razmatranje različitih stavova i mišljenja, pa Drandić kaže kako je "očito želja organizatora bila takva da samo određeni ljudi odlučuju o zaključcima".

Zabrinjavajuće izjave liječnika: "Žene rađaju u boksovima nalik štalama"

Ističu kako su i teme predavanja unaprijed nametnule zaključke i stavove koji su trebali biti izneseni na samom simpoziju, poput: Odbijanje za život nužne intervencije na porodu – novo lice čedomorstva? Odgovornost roditeljskih udruga u kreiranju javnog mnijenja i mišljenja u vezi trudnoće i poroda ili pak Mogu li se uskladiti prava rodilje i dobra klinička praksa?

Članice Rode koje su prisustvovale simpoziju navode kako su se "iznenadile činjenicom da su stavovi izneseni u predavanjima vrlo često bili različiti od onih očekivanih u odnosu na naslove predavanja koji su u nekim slučajevima bili napadački intonirani".

Nadalje, simpozij je bio pun zabrinjavajućih izjava od strane specijalista ginekologije i porodništva koji su na čelu nekih rodilišta u Hrvatskoj. Primjerice, dr. Tomislav Hafner iz KBC sv Duh izjavio je u svom predavanju da "žene rađaju u boksovima nalik štalama u kojima žive kobile", ističući kako to nije optimalno okruženje za odvijanje poroda i ne zadovoljava potrebe rodilja. Situacija je slična čak i na odjelima koji su zadnjih godina obnavljani u Hrvatskoj.

"Stoga se s pravom pitamo zašto žene trenutno u novoobnovljenim bolnicama rađaju u 'ljepšim štalama' umjesto da su se prostori uređivali funkcionalno, prema europskim standardima", poručuju iz udruge.

Većina predavanja bez aktualne statistike hrvatskih rodilišta

U većini izlaganja i prezentacija djelatnika hrvatskih rodilišta izostao je znanstveni pristup - izlaganja su tek rijetko, ako uopće, uključivala aktualne statistike hrvatskih rodilišta, a prijedlozi i preporuke iz predavanja nisu nužno pratili na dokazima temeljenu praksu. Neki izneseni stavovi slika su i prilika trenutno prevladavajućeg stanja (uma) u hrvatskim rodilištima. 

"Kao primjer možemo navesti izjavu dr. Berivoja Miškovića, predstojnika Klinike za ginekologiju i porodništvo KBC Sv. Duh, koji je u svom predavanju kolegama savjetovao da se u svrhu ostvarenja boljeg kontakta s rodiljom 'nasmiješe ženi u rađaonici, uštipnu je za obraz' .

 

Nažalost, ovakvi stavovi i činjenica da se u hrvatskom zdravstvu priča jedno, a čini nešto potpuno suprotno, uobičajeni su pa je tako prihvatljivo da se odjeli obnavljaju da bi zadovoljili nadmašene standarde koristeći novac poreznih obveznika, iako i sami djelatnici vide da nisu funkcionalno poboljšani, a očito je prihvatljivo i da predstojnik druge po veličini klinike za porode u Zagrebu izjavljuje da je poželjno da njegovi kolege štipaju rodilje za obraze", poručuju Rode.

Liječnici bez interesa za to što imaju za reći primalje

Na kraju simpozija, kad su na red došle primalje kako bi predstavile svoju viziju budućnosti primaljske skrbi u Hrvatskoj i nužnost promjene sustava u model više nalik zapadnoeuropskim sustavima gdje su upravo primalje te koje pružaju skrb nerizičnim trudnicama i rodiljama, iz udruge otkrivaju kako su liječnici izašli iz dvorane "i tek šačica ljudi ostala je poslušati izlaganje, što vrlo jasno pokazuje kakav je status primalja danas". Tako je bilo i na okruglom stolu o prizivu savjesti, "kao da je stav struke već formiran i okrugli stol je organiziran forme radi".

"Okrugli stol na temu priziva savjesti pomaknut je na kraj dana i bilo je malo prisutnih u dvorani. Teško je išta zaključiti obzirom da relevantni ljudi i nisu bili prisutni, no zanimljivo je bilo čuti dojam liječnika iz Siska koji je rekao kako on radi pobačaje ne zbog toga što to želi nego jer smatra da je alternativa - da se gura pobačaj u ilegalu - opasna za zdravlje žene", završno nam je rekla Daniela Drandić iz Roda.

Dodaj komentar


Security code
Osvježi

Cookies make it easier for us to provide you with our services. With the usage of our services you permit us to use cookies.