U izdanju Zagreb Pridea nedavno je objavljena historiografska knjiga "Seksualnost u Europi 20. stoljeća" autorice Dagmar Herzog. U intervjuu za Tportal, povjesničar i urednik knjige Franko Dota otkriva najzanimljivije detalje.

Seksualni rad, emancipacija ženske seksualnosti, kontracepcija, pobačaj, pornografija, homofobija, nastanak i uspon LGBT pokreta, seksualne reforme i revolucije, životno partnerstvo i bračna ravnopravnost neke su od tema koje obrađuje knjiga "Seksualnost u Europi 20. stoljeća" Dagmar Herzog koju je objavio Zagreb Pride, u prijevodu Slavena Crnića i pod uredničkom palicom povjesničara Franka Dote.

Autorica, američka povjesničarka Dagmar Herzog, u knjizi "Seksualnost u Europi 20. stoljeća" znalački sažima i analizira glavne procese i prijelomne trenutke, rekonstruira užarene rasprave, objašnjava zakonske promjene i upoznaje nas s mnogobrojnim ženama i muškarcima koji su oblikovali povijest seksualnosti u Europi, ističući pritom važnost čitavog niza znanstvenih, pravnih i političkih posrnuća i postignuća koji su obilježili dvadeseto stoljeće.

"Dagmar Herzog otvara svoju 'Seksualnost u Europi 20. stoljeća' konstatacijom da se minulo stoljeće često doživljava (i) kao stoljeće seksa i to zato što je naprosto na prvi pogled očito da je to doba iznjedrilo toliko dalekosežne, epohalne promjene i preokrete o onome što mi danas, samorazumljivo, nazivamo seksualnošću, inače izrazom koji je u svakodnevnu upotrebu ušao upravo u tom stoljeću", kaže urednik knjige Franko Dota za Tportal.

Nikad prije seks nije toliko utjecao na društva u cjelini kao u 20. stoljeću

Ističe kako su primjerice golem napredak u emancipaciji i jednakosti lezbijki i gejeva, opća prihvaćenost adolescentskog i predbračnog, ali i rastuća važnost bračnog seksa, te glorifikacija seksualnoga užitka, neki od trenutaka koji su u ovoj knjizi pomno prikazani, te dodaje:

"Naravno, seksa, baš kao i seksualnih politika i borbi oko toga što je 'prirodno' ili 'normalno', dobro ili nepoželjno u krevetu i oko njega, bilo je i u prethodnim stoljećima, ali nikada se prije seksu u politici, ideologijama, znanosti, religiji i medijima nije pridavalo toliko važnosti. Nikada ranije seks nije toliko utjecao i mijenjao društva u cjelini, usmjeravao individualne i kolektivne odluke".

Napominje kako je "u dvadesetome stoljeću seks postao jedan od ključnih gradivnih elemenata individualnog identiteta. Na kraju toga stoljeća ljudi su ne samo bića koja se seksaju, nego i, riječima Dagmar Herzog, 'bića sa seksualnim pravima: od prava na privatnost do prava na javnu vidljivost, od prava na 'normalnost' do prava na transgresiju normi, od prava na intenzifikaciju iskustva i erotskog doživljaja do prava na sigurnost od seksualnoga nasilja' ".

Ženska emancipacija presudna za oslobođenje gejeva i lezbijki

Središnja priča ove knjige je, kako kaže Dota, "još uvijek nezavršena" emancipacija ženske seksualnosti i reproduktivnih prava žena, koja je imala ogromne posljedice na gotovo sve vidove seksualnoga u dvadesetom stoljeću. Ona je u potpunosti promijenila žensko iskustvo seksualnosti i oslobodila milijune žena okova patrijarhalnog braka, no, ističe Dota, ta je borba polučila i druge učinke:

"Promijenila je strukturu heteroseksualnog života, izvrnula naopačke smisao tradicionalnog braka, izrodila ideju seksualnog užitka i seksualnih prava za sve, dala presudni poticaj oslobođenju gejeva i lezbijki te, na koncu, izmijenila seksualni život muškaraca.

Dvije povezane niti - prihvaćanje ideje o postojanju i legitimnosti ženskog seksualnog užitka i ona o kontracepciji kao načinu da se žensko seksualno iskustvo oslobodi prijetnje trudnoće - potakli su seksualne reformatorice i reformatore da se stanu zalagati za novu paradigmu braka u kojemu su oba partnera ravnopravna i imaju svoju seksualnu autonomiju, pravo da u seksu uživaju.

Taj je zaokret pokrenuo proces promjene shvaćanja heteroseksualnosti tako što se seks razdvaja od reprodukcije i braka, a užitak, žudnja, zadovoljstvo i osobno samoostvarenje u erotskoj domeni života postaju važni stupovi nove paradigme poimanja seksualnosti".

Domaći autori trebali bi podrobnije istražiti povijest seksualnosti s ovih prostora

Hrvatska ili bivša Jugoslavija tek se usputno spominju u knjizi "Seksualnost u Europi 20. stoljeća", kaže sa žaljenjem urednik i povjesničar seksualnosti Franko Dota, no kaže kako za to ne bi krivio autoricu:

"Herzog je specijalistkinja za Njemačku i zemlje njemačkog govornog područja, pa ćemo u knjizi naći mnogo podataka i o Austriji i Švicarskoj. Također, pored i inače solidno istražene povijesti seksualnosti u velikim zemljama, poput Velike Britanije, Francuske ili Italije, u knjizi ćemo naći i Poljsku ili Češku i vrlo dobre analize Švedske i Danske. To što našeg prostora nema nije toliko krivica ove američke povjesničarke, premda činjenica da ne čita naše jezike sigurno na to ima utjecaja.

Tomu smo krivi mi sami, postjugoslavenska humanistika općenito koja još uvijek nije dovoljno osvijestila koliko bi bilo važno znati kako je primjerice uzbudljiva i važna priča o zemlji, Jugoslaviji, koja 1945. kreće u svoje socijalističko iskustvo s vrlo oštrim kaznama za pobačaj, da bi sredinom sedamdesetih on postao ustavom zagarantirano pravo. Nije li to nešto vrijedno istraživačkog napora?

Ili činjenica da je Jugoslavija bila jedna od rijetkih zemalja Istočne Europe koja je sredinom osamdesetih imala u Ljubljani vrlo živ i s tadašnjim europskim trendovima sasvim sinkroniziran LGB pokret o kojem je tadašnji tisak naveliko izvještavao, da je čak jednoj komunističkoj političarki palo na pamet da predloži brak otvoren i za istospolne parove. Kada bismo to naše iskustvo istražili, sigurno bismo dobili i mjesto u ovoj ili sličnim sintezama. I, što je još važnije, bolje bismo razumjeli sami sebe i snalazili se u suvremenim bitkama oko seksa".

Intervju u cijelosti možete pročitati ovdje.