Kako vam ni duh, ni, nedajbože, libido ne bi klonuli za usamljenih dana samoizolacije, donosimo vam šest fantastičnih lezbijskih romana i jednu novelu koji će održati na životu vatru vašeg ženskoložništva.

Kristen Arnett – "Mostly Dead Things"

Mostly-Dead-Things.jpg

Roman američke književnice, knjižničarke i vlasnice izuzetno duhovitog Twittera "Mostly Dead Things" fantastična je priča o različitim načinima nošenja s boli, nerazriješenim obiteljskim odnosima i nemogućnosti nastavljanja sa životom. Sredovječna lezbijka Jessa-Lyn ne uspijeva preboljeti bijeg ljubavi svojeg života, ujedno i supruge vlastitog brata, kao ni smrt voljenog oca koji joj je ostavio obiteljski taksidermijski obrt. Razrješenju njezine boli ne pomaže ni majka koja umjesto tugovanja otkriva vlastitu represiranu seksualnost te dobiva priliku baviti se umjetnošću kad je otkriva agentica za umjetnine s kojom Jessa-Lyn započinje kompliciranu romansu. "Mostly Dead Things" prljav je, apsurdan i karnalan roman na čijem se grubom horizontu ipak nazire nada u prihvaćanje razlika i nove početke.

Sara Stridsberg – "Valerie, or the Faculty of Dreams"

valerie.jpg

Autorica i feministica proslavljena po istupanju iz Švedske akademije nakon što je potresao seksualni skandal još je 2006. napisala svojevrsnu fikcionalnu biografiju radikalne feministice Valerie Solanas. Najpoznatija po tome što je pucala na Andyja Warhola, diplomantica psihologije Solanas slavna je i po "S. C. U. M. Manifestu", programatskom tekstu u kojem poziva na uništenje muškaraca kao beskorisne i nepopravljive evolucijske anomalije. Tek lani preveden, "Valerie, or the Faculty of Dreams" uspijeva, Solanasinoj grubosti unatoč, biti sneni lirski izlet kroz pripovjedačičine fantazije o Solanasinu životu – zlostavljanju za vrijeme djetinjstva, beskućništvu i prostituciji, neuklapanju u akademsko okruženje, ambigvitetnom odnosu s nestalnom Cosmogirl, svađi s Warholom kojeg je optužila za krađu svoje drame. "Valerie" uspijeva istovremeno biti britak i poetičan, političan i intiman, te funkcionira kao imaginarno ljubavno pismo vlastitom odnosu s nešto drugačijim, ali i dalje relevantnim feminizmom.

Virginia Woolf – "Gospođa Dalloway"

dalloway.jpg

Omiljena britanska spisateljica i feministica u svojem je četvrtom romanu konačno savršeno spojila modernističku struju svijesti s razoružavajućom emocionalnosti, ali i pronicljivom društvenom kritikom. "Gospođa Dalloway" prati jedan dan u životu Clarisse Dalloway, sredovječne kućanice koja, bjesomučno se trudeći prirediti savršen domjenak, uranja u sjećanja o mladosti i preispitivanja osjećaja prema svojim nesuđenim ljubavnicima. Jedna je od njih i vragolasta Sally Seton čiji je iznenadni poljubac i dalje najljepši događaj Clarissina života. Iskapajući najdublje emocije svojih likova koje pretvara u zrna mudrosti, Woolfin lirizam čini i nju, i njezine likove, ali i samog čitatelja ogoljenim i ranjivim. Roman je nadahnuo i izvrsnu knjigu "Sati" Michaela Cunninghama, prema kojoj je snimljen istoimeni film za koji je Nicole Kidman nagrađena Oscarom.

Mohsin Hamid – "Izlaz – zapad"

izlazzapad.jpg

Četvrti roman britansko-pakistanskog autora nevjerojatno je autentičan, a nimalo indigniran roman o životu mladog migrantskog para, Nadije i Saeeda, koji pokušavaju otkriti jedna od nadnaravnih "vrata" prema Zapadu koja niču diljem njihova ratom razorena grada. Dospjevši na Zapad, roman virtuozno prikazuje njihovu prekarnu egzistenciju, životarenje u izbjegličkim kampovima i skvotanje u napuštenim zgradama, mapirajući postepeno razdvajanje njihovih puteva zbog razlika u vjeroispovijesti i svjetonazoru. Roman završava nevjerojatno neusiljenom, a potpuno jasnom transformacijom Nadije koja spoznaje svoju privlačnost prema istom spolu zaljubivši se u volonterku u Grčkoj. "Izlaz – zapad" fantastičan je roman i zbog nevjerojatno kvalitetne sociopsihološke karakterizacije, i zbog kritike kapitalizma i kolonijalizma koja učinkovito podsjeća na važnost intersekcionalne borbe.

Sarah Waters – "Affinity"

affinity.jpg

Najmanje razvikan od trilogije neoviktorijanskih romana koju zaokružuju "Tipping the Velvet" i "Fingersmith", "Affinity" je maestralno napisan roman koji potpuno začarava čitatelja. Shrvana odlukom svoje ljubavi Helen da se uda za njezina brata, mlada Margaret od pokušaja samoubojstva odlučuje se oporaviti tako što će postati dobrotvorkom i posjećivati nesretne žene u londonskom ženskom zatvoru. Ondje upoznaje misterioznu Selinu Dawes koja se predstavlja kao medij i nizom paranormalnih iskaza ljubavi sve se više uvlači pod Margaretinu kožu. Napetost kulminira planiranjem Selenina bijega iz zatvora, no u šokantnom obratu otkriva se prava priroda Seleninih trikova. Znalački protkan onodobnom fascinacijom okultnim i čarolijom, "Affinity" s lakoćom uvlači u vlastitu priču nakon čijeg se raspleta nadobudni čitatelj zadojen postmodernom skepsom može se samo nasmijati vlastitoj lakovjernosti.

Sheridan Le Fanu – "Carmilla"

carmilla.jpg

"Carmilla" irskog književnika Sheridana Le Fanua gotička je novela i začetnica pop-kulturnog tropa lezbijskog vampira. Izdana 1872. (čak 25 godina prije Stokerova "Drakule"), priča prati usamljenu i dobrohotnu Lauru koja živi s ocem u samotnom štajerskom selu. Melankoličnu dosadu njihove svakodnevice remeti čudna kočijaška nesreća u kojoj misteriozna dama u crnom Lauri i ocu na brigu ostavlja mladu i prekrasnu Carmillu. Dvije se djevojke sve više zbližavaju jer Carmilla neumoljivo laska Lauri, a sve kulminira misterioznim ugrizom na Laurinu vratu i njezinom klonulosti. Poučeni iskustvom prijašnjih Carmillinih žrtava, otac i liječnici pokreću hajku na nju u očajničkom pokušaju da vrate život u Lauru. Unatoč krutom stilu i, iz današnje perspektive, trivijalnom zapletu, užitak je čitati "Carmillu" i prisjetiti se gotskih korijena homoerotike. Čitanje je još ugodnije ako se prethodno pročitaju pjesme slične tematike "Christabe"l Samuela T. Coleridgea i "Goblin Market" Christine Rossetti.

Erica Fischer – "Aimée & Jaguar"

aimee-jaguar.jpg

Berlin 1942. Dvadesetdevetogodišnja Lilly Wust, majka četvoro djece i supruga nacističkog vojnika živi kao i milijuni drugih Njemica tog doba – sve dok ne upozna osam godina mlađu Felice Schragenheim. Njihovu ljubavnu priču koja je započela u jednom od najmračnijih razdoblja ljudske povijesti zapisala je autorica Erica Fischer, prema potresnom svjedočanstvu tad osamdesetogodišnje Lilly Wust, a knjiga je objavljena 1994. Fischer besprijekorno dočarava tjeskobnu i prijeteću atmosferu u Njemačkoj uoči progona berlinskih Židova, i nemoguću ljubav dviju žena koje su se pokušale oduprijeti strahotama rata planirajući budućnost, u nadi da će održati makar privid normalnosti. Savjet: prije čitanja pripremite dovoljno maramica.

Dodaj komentar


Security code
Osvježi

apvili baner
Cookies make it easier for us to provide you with our services. With the usage of our services you permit us to use cookies.