Republika Hrvatska je ulaskom u Europsku uniju pristala na brojne uvjete, a mnogi od njih nisu se proveli. Ministarstvo obrazovanja kao da ne razmišlja o najranjivijoj skupini – djeci – pa im očito nije bilo zgodno posvetiti se velikom problemu u obrazovanju koji itekako utječe na razvoj djeteta. Iako od Europske unije saznajemo o sramotnom položaju LGBT mladih u Hrvatskoj, statistika je do danas ostala mrtvo slovo na papiru.

Ključna problematika u sustavu obrazovanja bila je povod za projekt online kampanje koja ima za cilj osvještavanje javnosti o problemima s kojima se susreću LGBT mladi.

Lezbijska organizacija Rijeka LORI bavi se suzbijanjem homo/bi/transfobije u obrazovanju od 2012. godine te je osmu godinu zaredom obilježila Međunarodni dan borbe protiv homofobije, bifobije i transfobije u Rijeci. Zbog nemogućnosti održavanja javnih događanja, ove se godine ta kampanja odvijala online s ciljem informiranja javnosti o položaju LGBT mladih u odgojno-obrazovnom sustavu u Hrvatskoj i važnosti edukacije o LGBTIQ temama u školama te pružanja podrške mladima.

Lijepa naša homofobna

Tijekom pandemije mnoge su LGBTIQ osobe, posebno mladi, bili izloženi većem zlostavljanju i nasilju od strane svoje neprihvaćajuće obitelji te im je bila smanjena dostupnost izvora podrške.

Kampanja uključuje niz članaka o problematici homofobije, bifobije i transfobije u obrazovanju koji će u razdoblju od 15. svibnja do 12. lipnja 2020. biti objavljeni na web stranici i društvenim mrežama udruge LORI kao i video svjedočanstva LGBTIQ mladih koji o toj temi govore kroz svoja iskustva.

Ključni problemi koje su Lorice uočile u sustavu obrazovanja su sljedeći: udžbenici su blago diskriminirajući ili ne informiraju dovoljno, nastavno osoblje nije educirano i ne prepoznaje diskriminaciju, učenici i učenice nisu dovoljno informirani, LGBT mladi trpe nasilje i diskriminaciju jer žive u homofobnom društvu, Ministarstvo obrazovanja ne provodi edukacije u školama.

"Ministarstvo nema nikakav nacionalni, nikakav akcijski plan po tom pitanju. U tom smislu se u Hrvatskoj ne radi ništa, a s druge strane se često može čuti pitanje: Pa zašto bi se i radilo? Zato jer je Hrvatska članica Europske unije. I Vijeće Europe, EU i UN su prepoznali problem homo/bi/transfobije u školama. Prije desetak godina su izdali niz preporuka za države, izdali su direktive. Hrvatska je ulaskom u EU pristala na te uvjete, ali ne radi ništa po tom pitanju. Naprednije države same provode kampanje za osvještavanje homo/bi/transfobije u društvu i educiraju nastavno osoblje. Naše nastavno osoblje najčešće ne zna prepoznati diskriminaciju na temelju seksualne orijentacije ili rodnog identiteta. Često i sami diskriminiraju svojim ponašanjem", objašnjava Antonija Stojanović iz Udruge LORI te dodaje kako je iznimno važno implementirati u škole sustav potpore LGBT mladima jer se radi o iznimno ranjivoj skupini.

Pedagogijom protiv homofobije

Istraživanja Europske unije pokazuju da je postotak djece koja su doživjela nasilje zbog seksualne orijentacije u najmanju ruku – poražavajuć.

"Ne volim se pozivati na istraživanja, ali prošle je godine Agencija EU za temeljna ljudska prava provela istraživanje koje pokazuje da je u Hrvatskoj 69 posto učenika i učenica doživjelo neki vid nasilja ili diskriminacije na temelju seksualne orijentacije ili rodnog identiteta. To je prevelik postotak za jednu državu u Europskoj uniji koja se naziva civiliziranom i koja voli reći da živi u 2020., a ne u 1016. godini. Pričamo o ljudskim pravima već nekih sto godina i sad je zbilja krajnje vrijeme da i Hrvatska uhvati veći zalet u tom smislu", ističe Stojanović.

23-godišnje Antonela Pribanić i Tea Staničić studentice su zadnje godine jednopredmetne pedagogije u Rijeci te su u sklopu stručne prakse odlučile zajedno s Loricama provesti online kampanju LORI IDAHOBIT 2020. kojom su spojile pedagogiju s LGBT tematikom.

"Video svjedočanstvima smo htjele približiti statistiku iz teksta, odnosno pretvoriti ih u živu osobu", priča Tea, a Antonela ističe kako je profesor koji vodi kolegij stručne prakse bio iznimno zadovoljan činjenicom da su poželjele ostvariti suradnju s Udrugom Lori.

Nismo bile svjesne širine i konteksta problema

Do kampanje nije došlo preko noći. Antonela i Tea su tjednima proučavale potrebnu literaturu, publikacije i istraživanja te vodile višesatne sastanke putem Skypea.

"Zajedno smo prolazile kroz pripremljene prezentacije i materijale i to je bio neki prvi ciklus pripreme. Nakon toga smo se dogovorile oko tema koje ćemo obraditi i krenule na osmišljavanje prvog teksta", kaže Tea koja je u prošlom semestru pohađala izborni predmet Rod, seksualnost i identitet – od opresije do ravnopravnosti u sklopu kojeg je provodila društveno korisno učenje u Udruzi LORI pa je poželjela naučiti više, a Antonela joj se odlučila pridružiti u provođenju projekta.

"Htjele smo osmisliti aktivnosti koje će biti moguće odraditi kod kuće, a da budu značajne za širu populaciju", objašnjava Antonela.

Problematike su, kažu, bile svjesne, ali nisu bile svjesne širine i konteksta problema.

"Posebno nas je zanimao sustav odgoja i obrazovanja budući da smo studentice pedagogije. Tijekom našeg akademskog obrazovanja nismo govorili o ovim temama, nismo o tome učili i bili informirani. Iz nekih naših vrijednosti koje njegujemo smatramo da su ove teme vrlo značajne, važne i da se o njima trebamo i mi educirati kao buduće pedagoginje", ističe Tea.

Postala sam svjesna s kakvim strahovima i nesigurnostima LGBT mladi moraju živjeti

"Kampanjom želimo osvijestiti javnost i ukazati na položaj LGBT mladih u obrazovanju. Želimo ukazati koliko je važno da se o tim temama govori u sustavu obrazovanja, da se educiraju i informiraju i učenici i nastavno osoblje. S druge strane želimo pružiti podršku LGBT mladima da potraže pomoć ili savjetovanje ako im je potrebno", poručuje Tea te dodaje kako se u hrvatskom sustavu obrazovanja zatvaraju oči pred problemom koji je dosta čest u školama.

"Htjele smo tijekom pandemije doprijeti do tih mladih i pružiti im online podršku da znaju da nisu sami i da se uvijek mogu obratiti nekome. Čak i u takvim vremenima koja su teška za sve nas, ali za LGBT mlade takva vremena mogu biti još teža", dodaje Antonela pa objašnjava da ju je kampanja učinila senzibiliziranijom i empatičnijom jer se, navodi, kao pojedinka, nalazi u povlaštenoj skupini koja nikad nije morala razmišljati o takvim problemima.

"Nekako me to iskustvo natjeralo da razmišljam o problemima drugih kojih se nikad ne bih sjetila. Postala sam svjesna s kakvim strahovima i nesigurnostima LGBT mladi moraju živjeti", zaključuje Antonela.

*Međunarodni dan borbe protiv homofobije, bifobije i transfobije (International Day Against Homophobia, Transphobia and Biphobia - IDAHOBIT) obilježava se diljem svijeta 17. svibnja od 2004. godine, u Hrvatskoj od 2011. kad ga je službeno potvrdio Sabor, a Rijeka je jedini grad u Hrvatskoj koji ovaj dan obilježava isticanjem zastave duginih boja na pročelju Gradske vijećnice.

* Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.