Unatoč opetovanim napadima na prava LGBT+ osoba što se odrazilo na prošlogodišnju Duginu mapu Europe, ovo veliko godišnje istraživanje pokazuje da jednakost ipak pronalazi put i mjesto u raznolikom europskom društvu.

ILGA-Europe, neovisna međunarodna i krovna organizacija koja okuplja više od 600 organizacija iz 54 europske i srednjoazijske zemlje koje rade na političko-pravnim i društvenim promjenama u regiji, i ove je godine objavila godišnji pregled prava LGBT+ osoba – Dugina mapa (Rainbow Map). Ljestvica se kreće od 0 % za teška kršenja ljudskih prava i diskriminaciju do 100 % za poštivanje ljudskih prava i punu jednakost.

Najnoviji pregled, objavljen na IDAHOT+ forumu na Islandu 11. svibnja, otkriva da javni diskurs postaje sve polariziraniji i agresivniji, naročito protiv trans osoba i drag kraljica. Ipak, mapa pokazuje da se isplati biti politički odlučan kako bi se unaprijedila prava LGBT+ osoba. To se primjećuje u zemljama koje su uvele zakonsko priznanje roda koristeći model samoodređenja.

Najveći pomaci kao posljedica antidiskriminatornih zakona

Španjolska je tako skočila za šest mjesta uvođenjem zakonskog priznavanja roda samoodređenjem i zabranom genitalnog sakaćenja interseksualnih osoba. Finska se također pomaknula za šest mjesta prema gore zbog uvođenja modela samoodređenja, a Grčka za četiri mjesta zabranom genitalnog sakaćenja.

Rodni identitet i spolna obilježja uključeni su u zakone protiv diskriminacije i mržnje u Belgiji, Islandu i Moldaviji koje također bilježe pozitivan pomak na ljestvici. Moldavija bilježi pomak od čak 14 mjesta zbog ove zakonodavne mjere koja pokriva zapošljavanje, obrazovanje, pružanje usluga, zdravstvo, govor mržnje i zločin iz mržnje.

Slovenija i Švicarska ozakonile su istospolne brakove i zajedničko posvajanje, a Švicarska dopušta i medicinski potpomognutu oplodnju za parove.

Malta (89 %) je osmu godinu zaredom na vrhu ljestvice, a zatim slijede Belgija i Danska koje obje imaju 76 %.

Globalna neprijateljska klima

Evelyne Paradis, izvršna direktorica ILGA-e, navodi kako "europski političari uzvraćaju udarac mrzilačkoj retorici i antidemokratskim snagama te se zauzimaju za ljudska prava i jednakost svih građana i građanki. Mapa prikazuje da je napredak za LGBT+ osobe itekako moguć i važniji nego ikad. Pohvalili bismo one političare koji su zauzeli stav za dobrobit svih u našem društvu te ih potičemo da se još više bave demokracijom i ljudskim pravima koji su pod prijetnjom krajnje desnice."

U toj globalnoj neprijateljskoj klimi našla se i Poljska, članica Europske unije koje je rangirana najniže, na 43. mjestu. Ove godine ipak dobiva bodove jer su ukinuli kirurške intervencije za pravno priznanje roda.

Ne zaboravimo Srbiju koja je pala za tri mjesta, a koja je bila domaćin EuroPridea koji su predsjednik Aleksandar Vučić i ministar unutarnjih poslova Bratislav Gašić u zadnji trenutak pokušali zabraniti. Turska svojim gušenjem osnovnog prava na okupljanje na javnom prostoru, time i javnih okupljanja LGBT+ osoba, drži mjesto na dnu ljestvice s Azerbajdžanom.

Lijepa naša na 18. mjestu

Uvođenjem posvajanja za istospolne parove i posvojenjem od strane drugog roditelja, Hrvatska se pomaknula za jedno mjesto prema gore te smo sad na 18. mjestu (49 %).

ILGA daje smjernice kako poboljšati zakonsku situaciju LGBT+ osoba u Hrvatskoj, pa tako i mjesto na Duginoj mapi, a one uključuju reformu pravnog okvira za priznavanje spola/roda na temelju samoodređenja i administrativnih mjera te bez uvredljivih zahtjeva kao što su liječnička dijagnoza da osoba ima poremećaj rodnog identiteta ili prisilni razvod braka, depatologizaciju trans identiteta i osiguravanje provedbe sudske odluke kako bi istospolni parovi imali pristup zajedničkom posvajanju.

Za neke od nas možda je stanje bolje, ali mnogi još uvijek ne osjećaju kao da je zakon tu za njih, što zbog nepovjerenja u sustav, što zbog sustava koji se ne pridržava vlastitih pravila. Nadamo se da ćemo se što prije naći u društvu "zelenih" država koje inzistiraju na poštivanju ljudskih prava i ostvarivanju jednakosti.

Više informacija i pojedinosti o pojedinim zemljama možete pronaći ovdje.

* Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.