Izborna kampanja se zahuktala, a Crol. hr je odlučio upitati stranke što misle o pravima LGBT osoba, Zakonu o životnom partnerstvu, MPO-u za lezbijke, pravnom statusu transrodnih osoba i sličnim temama. Prvi su se odazvali ORaH i Živi Zid.

ORaH je prije godinu dana objavio Politiku unapređenja prava LGBT osoba, što je jedan od četrdesetak dokumenata javnih politika koji čine ORaH-ovu programsku platformu. U ovoj stranci smatraju da iako LGBT zajednica danas ima veći stupanj zaštite nego prije 15 godina, no zadovoljavajuća razina zaštite i potpuna ravnopravnost još uvijek nisu postignuti, što se posebice očituje u području sklapanja braka, posvajanja djece i samoodređenja rodnog identiteta.

"Postojeća prava treba podignuti na viši stupanj i u tome LGBT zajednica ima punu podršku ORaH-a. LGBT prava su ljudska prava, a bez garancije ljudskih prava nema ni održivog društva", smatraju u ORAH-u.

Brak kao zajednica dviju osoba različitog ili istog spola i moderan zakon o rodnom identitetu

OraH na svojim listama za predstojeće parlamentarne izbore ima četvero LGBT kandidata. Stranka podržava i LGBT roditeljstvo: "U tom pogledu ćemo izmijeniti diskriminatorne odredbe Zakona o životnom partnerstvu. LGBT parovi moraju imati pravo zajedničkog posvajanja djece", ističu.

Smatraju i da je ustavna odredba o bračnoj zajednici isključujuća, diskriminatorna i homofobična te je treba preformulirati da glasi: "Brak je zajednica dviju osoba različitog ili istog spola". Namjera im je ukinuti diskriminatorne odredbe Zakona o medicinski potpomognutoj oplodnji i omogućiti svim ženama pravo na MPO neovisno o bračnom/partnerskom statusu i seksualnoj orijentaciji.

U ORaH-u se zalažu i za moderan zakon o rodnom identitetu koji bi priznao postojanja tzv. "trećeg roda" unutar kojeg se identificiraju sve osobe koje se ne konformiraju unutar ženskog i muškog roda. Ističu da su neke države već priznale treći rod u nacionalnom zakonodavstvu. Navodeći primjer Francuske gdje je sud prije nekoliko dana priznao postojanje tzv. genre neutre.

U ORaH-u se zalažu i za moderan zakon o rodnom identitetu koji bi priznao postojanja tzv. "trećeg roda" unutar kojeg se identificiraju sve osobe koje se ne konformiraju unutar ženskog i muškog roda. Ističu da su neke države već priznale treći rod u nacionalnom zakonodavstvu. Navodeći primjer Francuske gdje je sud prije nekoliko dana priznao postojanje tzv. genre neutre

ORaH se zalaže i za fleksibilizaciju zakonske promjene rodnog identiteta. "Svaka punoljetna osoba mora imati pravo na samoodređenje u rodnom smislu. Time bi transrodne osobe mogle zakonski promijeniti rod po jednostavnoj proceduri bez prethodnog prolaženja kirurških zahvata i medicinske dijagnoze. Također se zalažemo da se transrodnim osobama pruži adekvatna socijalna i zdravstvena zaštita u procesu rodne tranzicije. Zakoni u ovom, ali i svim područjima društva, trebaju biti potpora zadovoljavanju ljudskih potreba, a ne njihovo ograničavanje", stava su u ORAH-u.

O gej roditeljstvu valja provesti istraživanja

S druge strane, u Živom Zidu, stranci koja sebe ne naziva strankom već pokretom i koja sebe ne vidi ni na lijevoj ni na desnoj strani političkog spektra, smatraju da je postojeća razina LGBT prava dovoljna te da nema potrebe za izmjenama postojećih zakona. "Budući da ne postoji niti jedna inicijativa za njihovim smanjivanjem ili povećanjem možemo zaključiti da je stanje zadovoljavajuće", pojasnili su svoj stav.

Na pitanje imaju li na svojim listama LGBT kandidate, odgovaraju da ne ulaze u privatnost članova koji idu na listu. "Smatramo da seksualna orijentacija ne definira čovjeka u cjelini nego je samo dio njegove osobnosti. Kandidati koji su postavljeni na listu dokazali su se svojim radom i trudom za ciljeve koje zastupamo , te iskrenim srcem za pravednije i kvalitetnije društvo u kojem živimo", ističu.

Također su skeptični prema pravu LGBT osoba da budu roditelji. Smatraju da je potrebno provesti opsežna istraživanja kako bi se "uklonila svaka sumnja i educiralo stanovništvo da takvi odnosi ne utječu negativno na psihofizički razvoj djeteta". U ovim uvjetima, ističu, posvajanje djece od istospolnih partnera bilo bi kontraproduktivno za samu djecu, jer bi trpjela pritiske od strane okoline. Stava su da su prava djece iznad prava čovjeka na posvajanje "i u tom smislu uvijek je nužno gledati prava djece".

Zakon o životnom partnerstvu ne bi ukidali, niti mijenjali "ukoliko su i LGBT zajednica i suprotstavljene organizacije zadovoljne". Podržavaju istospolno partnerstvo onako kako je to definirano ovim zakonom. "Nije bitan naziv instituta nego razina prava koja iz njega proizlaze", ističu.

Pripadnici/e LGBT populacije moraju pokazati solidarnost sa svim drugim potlačenim slojevima

Na pitanje planiraju li u slučaju participiranja u vlasti mijenjati Zakon o MPO na način da se ista omogući i ženama samicama/lezbijkama, u Živom Zidu odgovaraju da nikomu ne mogu braniti da ima vlastito potomstvo, pa tako ni lezbijkama ni ženama bez partnera. Ne osporavaju prava žena na medicinski potpomognutu oplodnju, no ističu da je u svakom od tih slučajeva potrebno misliti na prava djece.

"Danas svjedočimo situacijama gdje se djecu diskriminira zbog pukog siromaštva, a iste posljedice mogu se očekivati i u ovakvim slučajevima zbog jakog utjecaja društvenih faktora. Smatramo da je potrebno postići konsenzus o takvim pitanjima i da sve ostalo vodi u daljnju nadogradnju sukoba i diskriminacije", smatraju u Živom Zidu.

Zemlja se prvo mora osloboditi ključnih problema poput nezaposlenosti, siromaštva, kreditnog ropstva koji u jednakoj mjeri tlači svu populaciju, pa tek onda na red dolaze druga pitanja. U tom kontekstu, pripadnici LGBT populacije morali bi pokazati solidarnost sa svim drugim potlačenim slojevima

Što se tiče pitanja priznavanja roda temeljem samoodređenja, u Živom Zidu smatraju da takva pitanja otvaraju čitav niz etičkih i društvenih potpitanja te da vode u daljnju nadogradnju sukoba i diskriminacije. Njihov je stav da se zemlja prvo mora osloboditi ključnih problema poput nezaposlenosti, siromaštva, kreditnog ropstva koji u jednakoj mjeri tlači svu populaciju, pa tek onda na red dolaze druga pitanja. U tom kontekstu, mišljenja su da bi pripadnici LGBT populacije morali pokazati solidarnost sa svim drugim potlačenim slojevima.

* Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.