Povodom reklamne kampanje za najbolji dizajn plakata velikog formata za godišnju nagradu OUTWARD za koju je (opet) "poslužilo" i nago žensko tijelo, zatražili smo mišljenje od Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, Višnje Ljubičić. Kaže kako je seksizam u reklamama i drugim medijskim sadržajima tako čest "da bismo gotovo svakodnevno mogli izlaziti s priopćenjima i/ili slati dopise oglašivačima i medijima".

"Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova već godinama upozorava na seksizam u oglašavanju i reagira upozorenjima o kršenju odredbi Zakona o ravnopravnosti koje direktno upućuje oglašivačima, a rezultati analiza i istraživanja koja provodi vezano za ovu problematiku dio su svih izvješća o radu koja predaje Hrvatskom saboru te brojnih javnih priopćenja i osvrta koji su dostupni javnosti", stoji u odgovoru na naše pitanje.

Perpetuiranje spolnih stereotipa

Pravobraniteljica smatra i da su sva reagiranja kao "kap u moru" iz razloga što je seksizam u reklamama, a i u drugim medijskim sadržajima, tako čest da bismo gotovo svakodnevno mogli izlaziti s priopćenjima i/ili slati dopise oglašivačima i medijima. Ove su godine, podsjeća, reagirali na reklame Electroluxa, Saponije, Hrvatske lutrije, Tensilena, IKEA-e, "a možda u ovom trenutku dok odgovaramo na vaša pitanja, započinje nova kampanja na koju bi opet trebalo reagirati".

Navodi kako su od 2006. godine do danas proveli preko 30 rodnih analiza i istraživanja vezana uz područje medija. Rezultati pokazuju da se stvari gotovo uopće ne mijenjaju nabolje kad se radi o načinu prikazivanja ženskog tijela koje se tretira kao roba.

Najrecentniji podaci bilo kojeg istraživanja ili analize uglavnom potvrđuju postotke istraživanja i analiza objavljenih prije godinu, pet ili više. Zaključak svih tih analiza je da se spolni stereotipi i/ili seksizam perpetuiraju na način da se u većini slučajeva koristi uglavnom žensko tijelo kao objekt za privlačenje pažnje na druge sadržaje ili u svrhu vrednovanja žena isključivo ili primarno temeljem njihovog izgleda.

"Velik dio mlađe populacije više ne prihvaća takvu praksu"

Ljubičić dalje piše kako mediji koji prenose vijesti, ali i reklamne sadržaje, kao i sami oglašivači putem svojih stručnih i nadzornih tijela moraju prihvatiti svoju društvenu obvezu i odgovornost za način prikazivanja žena kao pukih ilustracija, ukrasa ili objekata za privlačenje pažnje na reklamirani sadržaj jer je takav način prikazivanja velika prepreka u ostvarenju ravnopravnosti spolova, što potvrđuju i brojni međunarodni dokumenti.

"Kontraproduktivno je ako s jedne strane radimo hvalevrijedne kampanje osvještavanja o ravnopravnosti žena i muškaraca u svim područjima života, ako mediji razotkrivaju razne oblike diskriminacije temeljem spola ili se kritički odnose prema seksizmu u izjavama javnih osoba, a s druge strane, samo nekoliko članaka niže na portalima ili par stranica dalje u tiskovinama, sami objavljuju sadržaje koji su seksistički i koji žene prikazuju na ponižavajući, omalovažavajući ili uvredljiv način", smatra.

Dodaje kako je primjera za to bezbroj na dnevnoj razini, ne u svim, ali u većini medija. To je, završno poručuje pravobraniteljica, neprihvatljiva praksa koja je, nažalost, još uvijek prisutna, ali koja se mora mijenjati, ali nije sve tako crno: "Dobro je što se o tome sve više piše i govori i što velik dio mlađe populacije više ne prihvaća takvu praksu".