Nakon vala kritika javnosti koja reagira na nacrt prijedloga Obiteljskog zakona, pogledajmo tko je sudjelovao u njegovoj izradi. Hint: dvije sudionice bile su nominirane za homofopkinje godine i desetljeća.

Tom se temom pozabavio Faktograf koji podsjeća kako je riječ o radnoj skupini praktički naslijeđenoj od bivše HDZ-ove ministrice Bernardice Juretić.

Na čelu te radne skupine bila je Dubravka Hrabar, dekanica Pravnog fakulteta u Zagrebu koju je udruga Zagreb Pride svojedobno nominirala za homofopkinju desetljeća. Nominaciju je Hrabar zaslužila zbog dugogodišnje borbe protiv izjednačavanja razine prava istospolnih zajednica s onima koje imaju heteroseksualni partneri.

"U Hrvatskoj ne dolazi u obzir da se istospolni parovi izjednače s bračnim i izvanbračnim partnerima"

Podsjetimo, Hrabar je još 2011. godine govorila kako nema šanse da se usvoje Izmjene Obiteljskog zakona koje predviđaju izjednačavanje istospolnih parova s bračnim i izvanbračnim partnerima u svim pravima, osim posvajanja djece.

"U Hrvatskoj to ne dolazi u obzir. Brak je institut prirodnog prava, to je životna zajednica žene i muškarca. Žena i muškarac su ti koji čine obitelj", govorila je tada. Dvije godine kasnije rekla je kako je "mišljenja da tradicionalni oblici obitelji – majka, otac i dijete, uz raznovrsnu podršku društva mogu biti jamstvo 'ozdravljenja' hrvatskoga društva".

U govoru na donatorskoj večeri udruge U ime obitelji 2015. godine, rekla je, pak, sljedeće:

“Za Hrvatsku – razorenu moralno i demografski, obitelj mora biti cilj i sredstvo. Moramo poraditi na obnovi brojnosti članova obitelji, brojnijem zasnivanju obitelji, njezinome osnaženju i podupiranju. Upravo u tome vidim nove ciljeve Udruge U ime obitelji – pokazati urbi et orbi da Hrvatska njeguje tradicionalne vrijednosti. Jer, upitajmo se – ima li onoga koji bi se usudio reći da obitelj nije važna, da je treba uništiti, da je štetna? Možda to neki žele, ali nećemo im dopustiti”.

Inače, Hrabar je članica konzervativne udruge Centar za obnovu kulture (COK), kojoj je na čelu Stjepo Bartulica. Zajedno s Bartulicom i kontroverznim don Damirom Stojićem, Hrabar sjedi i u upravi COK-a.

Kroz radnu skupinu zajedno s Hrabar, podsjeća Faktograf, na izradi novog Obiteljskog zakona radila je i njezina kolegica s Katedre za obiteljsko pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu Aleksandra Korać Graovac koja je je pak za homofopkinju godine u izboru Zagreb Pridea nominirana 2014., i to zbog suradnje s inicijatorima homofobnog referenduma zahvaljujući kojem je brak kao zajednica muškarca i žene postao ustavna kategorija.

Definicija obitelji Europske unije

Faktograf podsjeća i na definiciju obitelji koju je Europska unija usvojila još 2004. godine. Tad je donesena Direktiva 2008/38/EZ Europskog parlamenta i vijeća o pravima građana Unije i članovima njihovih obitelji na slobodno kretanje i boravak na teritoriju država članica.

Članak 2. ove Direktive tako, između ostalog, daje jasnu pravnu definiciju članova obitelji. Za Europsku uniju članovi obitelji su bračni drugovi; partneri s kojima građani Unije imaju registriranu zajednicu, ako je po zakonodavstvu države članice domaćina registrirana zajednica izjednačena s bračnom zajednicom; izravni potomci koji nisu navršili 21. godinu ili su uzdržavanici, kao i oni bračnog druga ili partnera; izravni srodnici u uzlaznoj liniji koji su uzdržavanici, kao i oni bračnog druga ili partnera.

Kolokvijalnim rječnikom, to znači da Europa članovima obitelji smatra supružnike ili životne partnere i njihovu djecu, bilo biološku, usvojenu ili proizašlu iz zajednice s bivšim partnerom odnosno partnericom, kao i djedove i bake, ali i starije izravne srodnike poput npr. pradjedova i prabaka.

Osnova za pravno shvaćanje obitelji koja uključuje i životno partnerstvo postoji i u hrvatskom zakonodavstvu: članak 2. Zakona o životnom partnerstvu osoba istog spola, koji je na snazi od 2014. godine, životno partnerstvo definira kao “zajednicu obiteljskog života dviju osoba istog spola sklopljenu pred nadležnim tijelom”.