U nizu situacija koje ugrožavaju ljudska prava možda se najviše ističe veliko siromaštvo, potom i nejednakost, a najveća kršiteljica ljudskih prava je – država. To je, među ostalim kazala pučka pravobraniteljica Lora Vidović koja je gostovala na televiziji N1 povodom Međunarodnog dana ljudskih prava koji se obilježava 10. prosinca.

Osim navedenog, Vidović je istaknula i kako našu svakodnevicu u velikoj mjeri obilježava netrpeljivost u javnom prostoru te veliko nepovjerenje građana u institucije. Kazala je i kako se prošle godine prvi put okrenuo redoslijed – naime, dotad je na vrhu liste pritužbi građana bilo pravosuđe, a sad je to diskriminacija.

"Ljudi se boje"

"No, i dalje se ljudi žale na probleme koje imaju u sustavu pravosuđa, ali je prošle godine prvi put bio veći broj pritužbi na diskriminaciju, no ono je i dalje nedostatno. To vidimo iz istraživanja koje smo proveli prošle godine, građani nisu skloni prijavljivati diskriminaciju", rekla je Vidović.

Na pitanje koji je tome razlog, odgovorila je kako su posrijedi mnogi, ali da nisu specifični samo za Hrvatsku:

"Ljudi se boje, strah ih je dodatne viktimizacije, pogotovo u kontekstu radnog odnosa. Često se odlučuju pritužiti ili čak podići tužbu na sudu tek kada dođe do raskida radnog odnosa jer tada smatraju da nemaju što za izgubiti. Često ne znaju da su diskriminirani, ne znaju kako se zaštititi, misle da se ništa neće promijeniti, da im to neće pomoći, osjećaju se beznadno i to je jedna situacija koju svakako treba promijeniti. Jedini način da se nešto promijeni je da se čovjek na to prituži", kazala je.

Ljudska prava nisu pitanje ideologije, ljudska prava su popis međunarodnopravnih obaveza. Rod je pojam koji je uveden u pravni sustav RH 2008. godine Zakonom o suzbijanju diskriminacije. Pogrešno je da bi se rod uveo upravni sustav ratifikacijom Istanbulske konvencije, on tu već jest

Građani najčešće, navela je Vidović, navode diskriminaciju zbog etniciteta, vjere i dobi i to u područjima zapošljavanja, rada, javnog informiranja, medija i obrazovanja, ali dodaje kako je njezin ured bio veoma uspješan u područjima rada i zapošljavanja:

"U više predmeta u kojima smo utvrdili sumnju na diskriminaciju kod privatnih firmi, kod velikih poslodavaca koji su prilikom restrukturiranja i novih pravilnika u posebno nepovoljniji položaj dovodili osobe koje imaju, primjerice, zdravstvene tegobe ili su starosno iznad određenih godina. Ono na što smo utjecali jest da su promijenili neke akte, provodili edukacije kako bi zaposlenici naučili što je diskriminacija".

Najviše je, pak, pritužbi na razna tijela javne uprave: "Javna uprava se odnosi na najširi krug područja našeg života. Država je najveći kršitelj ljudskih prava po prirodi stvari i to pokazuju pritužbe koje zaprimamo".

Ljudska prava nisu pitanje ideologije, ona su popis međunarodnopravnih obaveza

Značajan broj pritužbi koje prima pučka pravobraniteljica jesu i one blokiranih građana:

"Preko 110.000 ljudi je blokirano zbog duga manjeg od 10.000 kuna, ne mogu plaćati režije.. oni nisu nerazumno ušli u neke velike dugove. Ovrsi treba vratiti njezin pravi smisao, a to je naplata dospjelog nenaplaćenog potraživanja. Nema dvojbe da dugovi moraju biti plaćeni ali kad su troškovi ovrhe višestruko nadmašili visinu duga onda to postaje problem. Zalažemo se da se troškovi svedu na bitno manju razumnu mjeru jer bi se tako mogla vratiti ravnoteža u smisao i pravednost same ovrhe. I dalje često saznaju za ovrhu kad im se blokiraju računi", kazala je Lora Vidović.

Podsjetila je i na činjenicu da je Hrvatska četvrta po siromaštvu u EU te da 95.000 umirovljenika prima mirovinu manju od 500 kuna.

Ljudi se boje, strah ih je dodatne viktimizacije, pogotovo u kontekstu radnog odnosa

Pučka se pravobraniteljica dotaknula i Istanbulske konvencije čiju ratifikaciju pokušavaju zaustaviti konzervativni blokovi jer "promovira rodnu ideologiju".

"Mislim da odlazimo na ovaj način daleko od duha i smisla Istanbulske konvencije i svega onog dobrog što bi njezina implementacija u pravnom sustavu Hrvatske donijela. Ljudska prava nisu pitanje ideologije, ljudska prava su popis međunarodnopravnih obaveza. Rod je pojam koji je uveden u pravni sustav RH 2008. godine Zakonom o suzbijanju diskriminacije. Pogrešno je da bi se rod uveo upravni sustav ratifikacijom Istanbulske konvencije, on tu već jest. Istanbulska konvencija ima veliki značaj u sprečavanju obiteljskog nasilja", poručila je pučka pravobraniteljica Lora Vidović.

Platforma 112: svojim (ne)djelovanjem Vlada i Sabor onemogućavaju sustavnu i efikasnu zaštitu djevojčica i žena od nasilja

Povodom Međunarodnog dana ljudskih prava oglasila se i Platforma 112 koja upozorava da je u Hrvatskoj danas sustavno zazivanje progona neistomišljenika koji rade na zaštiti temeljnih ljudskih prava svih građana jasno doprinosi padu u liberalnu demokraciju.

Huškačke poruke koje se posljednjih godina šalju u javnost s političkih govornica, ističu, dovele su do društvene atmosfere u kojoj se normalizira isključivost, a pravni sustav se može iskorištavati za dodatne pritiske na slobodu govora i javno iznošenje kritika.

Podsjećaju i da se saborska govornica iskorištava za difamaciju neistomišljenika iz civilnog društva, a kao primjer ističu poruku Željka Glasnovića od 5. prosinca:

"Ja bih svim tim, taj trojanski konj nevladinih udruga, ove izdajnike i veleizdajnike, ja bi njih progonio iz hrvatske države, sudio ih prvo za izdaju i veleizdaju. U Bizantu najgori, općenito najgori zločin osim pedofilije je izdaja i veleizdaja. I to je zastrašujuće da takvi ljudi još hodaju po Hrvatskoj".

Zdravlje i dobrobit žena ugrožava se upravo stigmatizacijom, javnim sramoćenjem i blaćenjem aktivista/inja i liječnika/ca koji/e pružaju medicinsku skrb ženama prilikom prekida trudnoće, kao i akcijama pred bolnicama i proširenim prizivima savjesti u medicini na koje javno-zdravstveni sustav nema odgovora

Dva dana kasnije, kažu iz Platforme, alarmirao je javnost o pojedincima i nevladinim udrugama "koje su umrežene s vanjskim lobistima i neprijateljima hrvatske države koji djeluju kao strano tijelo u tkivu hrvatskog naroda“. Ovakvim se izjavama prelazi linija iz autoritarno-populističke retorike u zazivanje progona i izgona neistomišljenika što predstavlja primjer govora mržnje kakav u hrvatskom političkom prostoru već godinama nije zabilježen, poručuje Platforma 112.

Osvrnuli su se i na napade neokonzervativnih, desničarskih i klerikalnih snaga u hrvatskom društvu čija su glavna meta slobodno odlučivanje žene o trudnoći i rađanju i rodna ravnopravnost od kojih treba "zaštititi ugrožene vrijednosti".

"Zdravlje i dobrobit žena ugrožava se upravo stigmatizacijom, javnim sramoćenjem i blaćenjem aktivista/inja i liječnika/ca koji/e pružaju medicinsku skrb ženama prilikom prekida trudnoće, kao i akcijama pred bolnicama i proširenim prizivima savjesti u medicini na koje javno-zdravstveni sustav nema odgovora. Prijetnjama i napadima na organizacije civilnog društva koje pružaju podršku ženama nastoji se oslabiti njihov utjecaj, suziti prostor djelovanja i urušiti već uspostavljene standarde ženskih ljudskih prava. Dodatno, odgađanjem ratifikacije Konvencije Vijeća Europe za sprečavanje i borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji i svojim (ne)djelovanjem Vlada i Sabor onemogućavaju sustavnu i efikasnu zaštitu djevojčica i žena od nasilja", završno je poručila mreža udruga civilnog društva okupljenih u Platformu 112.

Dodaj komentar


Security code
Osvježi

Cookies make it easier for us to provide you with our services. With the usage of our services you permit us to use cookies.