Prošlog je tjedna predsjednica udruge U ime obitelji Željka Markić najavila osnivanje "građanske inicijative okupljene oko neslaganja s odlukom Ustavnog suda" da se udomljavanje mora omogućiti i istospolnim parovima. Ipak, čini se da ta nova građanska inicijativa puca u prazno.

Markić je na konferenciji za medije održanoj u subotu između ostalog istaknula kako je "Ustavni sud na taj način ignorirao volju građana izrečenu na referendumu o braku", kao i da "činjenicu da su građani na referendumu o braku jasno poručili da su za zaštitu ustavnog braka kao zajednice žene i muškarca ne može promijeniti politička odluka da se sadržaj braka kao takvog pridoda homoseksualnoj zajednici koja s njim nije istovjetna".

Iz svega izrečenog može se naslutiti kako je Markić uvjerena da je 2013. godine referendumom "ubila dvije muhe", odnosno da smatra kako ustavna definicija braka automatski podrazumijeva i to da se istospolnim parovima ne može dopustiti ni udomljavanje, ni posvajanje djece.

Što je ono Ustavni sud rekao 2013.?

Podsjetimo, njezina je udruga još 2014., kad je na snagu stupio Zakon o životnom partnerstvu osoba istog spola podnijela zahtjev za ocjenu njegove ustavnosti, a nešto poslije i požurnicu Ustavnom sudu.

Željka Markić pritom slučajno (ili ne?) zaboravlja da u priopćenju Ustavnog suda o narodnom ustavotvornom referendumu o definiciji braka od 14. studenog 2013. (SuS-1/2013, točka 13., str. 12) stoji i sljedeće, iz čega je potpuno jasno da brak i obitelj nipošto nisu istoznačnice:

"S materijalnopravnog aspekta relevantno je to da Republika Hrvatska pravno priznaje i brak, i izvanbračnu zajednicu, i istospolnu zajednicu, i da je hrvatsko pravo danas usklađeno s europskim pravnim standardima kad je riječ o institutima braka i obiteljskog života.

Ustavni sud na kraju smatra potrebnim istaknuti sljedeće: eventualna dopuna Ustava odredbom prema kojoj je brak životna zajednica žene i muškarca ne smije imati nikakvog utjecaja na daljnji razvitak zakonskih okvira instituta izvanbračne i istospolne zajednice u skladu s ustavnim zahtjevom da svatko u Republici Hrvatskoj ima pravo na poštovanje i pravnu zaštitu svoga osobnog i obiteljskog života te svoga ljudskog dostojanstva."

Može se naslutiti kako je Markić uvjerena da je 2013. godine referendumom "ubila dvije muhe", odnosno da smatra kako ustavna definicija braka automatski podrazumijeva i to da se istospolnim parovima ne može dopustiti ni udomljavanje, ni posvajanje djece

Nakon subotnje presice neki su mediji pisali i da se možda sprema novi referendum, pogotovo zato što je rečeno kako će protivnici odluke Ustavnog suda iskoristiti sve pravne mehanizme koji su im na raspolaganju.

Ne postoje nikakve pravne osnove za promjenu odluke Ustavnog suda vezanu uz Zakon o udomiteljstvu

O mogućnosti takvog referenduma upitali smo ustavnu stručnjakinju dr. sc. Sanju Barić i odvjetnicu udruge Dugine obitelji Zrinku Bojanić.

Barić nam je kazala kako se referendum se ne može raspisati jer bi ga Ustavni sud RH proglasio neustavnim i zaustavio. Napominje kako se ovdje čitavo vrijeme pogrešno govori o "davanju djece istospolnim partnerima": 

"Udomljavanje je vrsta rada, dakle, prava na rad i vrsta socijalne usluge zbrinjavanja potrebitih, koji su u većem broju odrasle osobe. Prilikom odluke je li neka obitelj podobna za udomljavanje i je li u interesu korisnika udomljavanja smještanje u konkretnu obitelj, razmatra se čitav niz socijalnih, ekonomskih i psiholoških čimbenika, ali činjenica da se radi o LGBT osobi ili životnom partnerstvu ne može biti takav čimbenik. To je suprotno Ustavu RH, Europskoj konvenciji o ljudskim pravima i pravu EU. Radi se o temeljnom ustavnom načelu jednakosti koje ne može biti predmetom referenduma."

Sva izvršna tijela Republike Hrvatske, pa time i Centri za socijalnu skrb ili Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, moraju poštivati odluke sudova, pogotovo Ustavnog suda

Isto tvrdi i odvjetnica Bojanić: "Ne postoje nikakve pravne osnove za promjenu odluke Ustavnog suda vezanu uz Zakon o udomiteljstvu, budući da je ono kao što i ime kaže najviše ustavno tijelo Republike Hrvatske koje jamči poštovanje i primjenu Ustava Republike Hrvatske. "

Suprotstavljanje odluci Ustavnog suda RH predstavljalo bi rušenje ustavnopravnog poretka RH

Zanimalo nas je i mogu li se se Centri za socijalnu skrb i Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku oglušiti na odluku Ustavnog suda?

"Sva izvršna tijela Republike Hrvatske, pa time i Centri za socijalnu skrb ili Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, moraju poštivati odluke sudova, pogotovo Ustavnog suda“, kratko je odgovorila Zrinka Bojanić.

Sanja Barić dala je isto odgovor i dodala kako bi suprotstavljanje odluci Ustavnog suda RH predstavljalo rušenje ustavnopravnog poretka RH.

Prilikom odluke je li neka obitelj podobna za udomljavanje i je li u interesu korisnika udomljavanja smještanje u konkretnu obitelj, razmatra se čitav niz socijalnih, ekonomskih i psiholoških čimbenika, ali činjenica da se radi o LGBT osobi ili životnom partnerstvu ne može biti takav čimbenik

Objasnila je kako bi to bilo potpuno isto kao kad bi se odlučilo nepoštivati bilo koju drugu odluku Ustavnog suda.

"U slučaju da nekom tijelu padne na pamet učiniti takvo nešto, predviđene su tri zaštitne mjere: izravni nalog Upravnog suda RH takvom tijelu o nužnosti provođenja postupka s pratećim sankcijama za čelnika, kaznena odgovornost zbog nepoštivanja odluke suda pa čak i izravna ustavna tužba. Nezamisliva je situacija nepoštivanja Ustavnog suda RH", završno je poručila Barić.

Dodaj komentar


Security code
Osvježi

apvili baner
Cookies make it easier for us to provide you with our services. With the usage of our services you permit us to use cookies.