Rezultati prvog istraživanja o mentalnom zdravlju neheteroseksualnih osoba u Hrvatskoj pokazali su da je 75% ispitanih osoba doživjelo diskriminaciju, njih 65% boji se diskriminacije od strane bolničkog osoblja, a 25% su žrtve fizičkih napada.

Istraživanje je provela udruga Dugine obitelji s istraživačicama psihologinjama Mirtom Blažev, Mateom Popov i Paolom Laginjom uz pomoć Klare Juranović i Leonarde Lončarić, a koje je predstavljeno u utorak u Knjižnici Bogdana Ogrizovića u Zagrebu

Prvo je to istraživanje ovakve vrste, koje je obuhvatilo najveći broj LGBTIQ osoba na našim prostorima, provedeno na preko 1600 ispitanika i ispitanica.

Pokušaji samoubojstava i suicidalne misli

"Ovi podaci nam jasno govore da se neheteroseksualne osobe u našem društvu ne osjećaju sigurno, jednakopravno, uvaženo i zaštićeno. Ne treba nas onda ni čuditi da istraživanje ukazuje na različite poteškoće s mentalnim zdravljem u toj populaciji", rekla je psihologinja i jedna od istraživačica, Matea Popov.

Strana istraživanja pokazuju da su LGBTIQ osobe dva do 10 puta sklonije tijekom života imati poteškoće s mentalnim zdravljem, posebice s anksioznošću, depresijom i ovisnostima te su stope suicida u toj populaciji višestruko veće. Budući da u Hrvatskoj dosad nije provedeno nijedno istraživanje o mentalnom zdravlju, niti o manjinskom stresu kojemu su LGBTIQ osobe izložene, ovim istraživanjem željele su, kaže, razumjeti ulogu doživljaja manjinskog stresa u psihološkoj dobrobiti neheteroseksualnih osoba te utvrditi stanje mentalnog zdravlja i razinu zadovoljstva životom unutar te populacije u Hrvatskoj.

Istraživanjem su dobiveni zabrinjavajući podaci, a vezani su prvenstveno uz vanjske čimbenike diskriminacije i nasilja.

Posebno zabrinjavajući podatak, kažu istraživačice, jest da je više od 15% ispitanih osoba pokušalo samoubojstvo barem jednom, dok je 73% osoba imalo suicidalne misli.

Manjinski stres tako je povezan s izraženijom depresijom, anksioznošću i stresom te lošijom emocionalnom, psihološkom i socijalnom dobrobiti te nižom kvalitetom života, a sve to znatno utječe na sve aspekte mentalnog zdravlja LGBTIQ osoba.

Važnost znanstveno utemeljenih podataka

"S obzirom na to da druga istraživanja pokazuju da oko 10% svjetske populacije čine LGBTIQ osobe, i taj podatak možemo preslikati na hrvatsku populaciju, ovi podaci pokazuju da je to dio našeg društva koji je iznimno ranjiv u vidu mentalnog zdravlja te da bi stoga bilo potrebno omogućiti veće kapacitete za brigu o mentalnom zdravlju upravo toj ranjivoj populaciji", rekla je Popov.

Plan i želja istraživačkog tima jest da ovi podaci posluže svima koji se na bilo koji način bave LGBTIQ osobama i istraživanjima vezanima uz tu tematiku. Na ovom, prvom predstavljanju, prikazani su preliminarni podaci, a istraživački tim planira u narednom razdoblju objaviti detaljnije podatke iz istraživanja i znanstvene radove.

"Neizmjerno je važno da u moru pogrešnih podataka te namjerno i politički manipuliranih izvrnutih teza, imamo znanstveno provjerene činjenice te da njima baratamo kad pričamo o LGBTIQ tematici ", dodaje Popov. 

Budući da je istraživanje ispitivalo utjecaj seksualne orijentacije na mentalno zdravlje i manjinski stres, jedan od planova istraživačkog tima jest u idućim istraživanjima ispitati utjecaj i rodnog identiteta na mentalno zdravlje te manjinski stres.

"Smatramo da su transrodne osobe višestruko društveno ugrožene te da je od iznimne važnosti imati i te podatke. Također, nadamo se ovo istraživanje ponoviti za nekoliko godina kako bismo vidjeli eventualne promjene", završno je poručila Matea Popov.