Rezultati prvog istraživanja o mentalnom zdravlju neheteroseksualnih osoba u Hrvatskoj pokazali su da je 75% ispitanih osoba doživjelo diskriminaciju, njih 65% boji se diskriminacije od strane bolničkog osoblja, a 25% su žrtve fizičkih napada.

Istraživanje je provela udruga Dugine obitelji s istraživačicama psihologinjama Mirtom Blažev, Mateom Popov i Paolom Laginjom uz pomoć Klare Juranović i Leonarde Lončarić, a koje je predstavljeno u utorak u Knjižnici Bogdana Ogrizovića u Zagrebu

Prvo je to istraživanje ovakve vrste, koje je obuhvatilo najveći broj LGBTIQ osoba na našim prostorima, provedeno na preko 1600 ispitanika i ispitanica.

Pokušaji samoubojstava i suicidalne misli

"Ovi podaci nam jasno govore da se neheteroseksualne osobe u našem društvu ne osjećaju sigurno, jednakopravno, uvaženo i zaštićeno. Ne treba nas onda ni čuditi da istraživanje ukazuje na različite poteškoće s mentalnim zdravljem u toj populaciji", rekla je psihologinja i jedna od istraživačica, Matea Popov.

Strana istraživanja pokazuju da su LGBTIQ osobe dva do 10 puta sklonije tijekom života imati poteškoće s mentalnim zdravljem, posebice s anksioznošću, depresijom i ovisnostima te su stope suicida u toj populaciji višestruko veće. Budući da u Hrvatskoj dosad nije provedeno nijedno istraživanje o mentalnom zdravlju, niti o manjinskom stresu kojemu su LGBTIQ osobe izložene, ovim istraživanjem željele su, kaže, razumjeti ulogu doživljaja manjinskog stresa u psihološkoj dobrobiti neheteroseksualnih osoba te utvrditi stanje mentalnog zdravlja i razinu zadovoljstva životom unutar te populacije u Hrvatskoj.

Istraživanjem su dobiveni zabrinjavajući podaci, a vezani su prvenstveno uz vanjske čimbenike diskriminacije i nasilja.

Posebno zabrinjavajući podatak, kažu istraživačice, jest da je više od 15% ispitanih osoba pokušalo samoubojstvo barem jednom, dok je 73% osoba imalo suicidalne misli.

Manjinski stres tako je povezan s izraženijom depresijom, anksioznošću i stresom te lošijom emocionalnom, psihološkom i socijalnom dobrobiti te nižom kvalitetom života, a sve to znatno utječe na sve aspekte mentalnog zdravlja LGBTIQ osoba.

Važnost znanstveno utemeljenih podataka

"S obzirom na to da druga istraživanja pokazuju da oko 10% svjetske populacije čine LGBTIQ osobe, i taj podatak možemo preslikati na hrvatsku populaciju, ovi podaci pokazuju da je to dio našeg društva koji je iznimno ranjiv u vidu mentalnog zdravlja te da bi stoga bilo potrebno omogućiti veće kapacitete za brigu o mentalnom zdravlju upravo toj ranjivoj populaciji", rekla je Popov.

Plan i želja istraživačkog tima jest da ovi podaci posluže svima koji se na bilo koji način bave LGBTIQ osobama i istraživanjima vezanima uz tu tematiku. Na ovom, prvom predstavljanju, prikazani su preliminarni podaci, a istraživački tim planira u narednom razdoblju objaviti detaljnije podatke iz istraživanja i znanstvene radove.

"Neizmjerno je važno da u moru pogrešnih podataka te namjerno i politički manipuliranih izvrnutih teza, imamo znanstveno provjerene činjenice te da njima baratamo kad pričamo o LGBTIQ tematici ", dodaje Popov. 

Budući da je istraživanje ispitivalo utjecaj seksualne orijentacije na mentalno zdravlje i manjinski stres, jedan od planova istraživačkog tima jest u idućim istraživanjima ispitati utjecaj i rodnog identiteta na mentalno zdravlje te manjinski stres.

"Smatramo da su transrodne osobe višestruko društveno ugrožene te da je od iznimne važnosti imati i te podatke. Također, nadamo se ovo istraživanje ponoviti za nekoliko godina kako bismo vidjeli eventualne promjene", završno je poručila Matea Popov.

Cookies make it easier for us to provide you with our services. With the usage of our services you permit us to use cookies.