Rosa Parks, američka aktivistkinja za građanska prava koju često nazivaju i "Majkom modernog Pokreta za ljudska prava", rođena je na današnji dan, godine 1913. u Alabami. Iako je u dobi od 92 godine umrla 2005. u Detroitu, njezino djelo građanskog neposluha koje je pokrenulo najveći masovni pokret protiv rasne segregacije u povijesti, ostaje trajno nadahnuće.

Punim imenom Rosa Louise McCauley Parks (4. veljače 1913. – 24. listopada 2005.), ikona američke povijesti i globalne borbe za ljudska prava, ostat će zapamćena kao žena koja je 1. prosinca 1955. odlučila građanskim neposluhom boriti se za svoje dostojanstvo i jednostavno je odbila ustati bijelcu sa svog sjedala u autobusu.

"Bila sam umorna od odustajanja"

Bilo joj je dosta poniženja zbog drugačije boje kože. Naime, prema tadašnjem američkom Zakonu o segregaciji, crnci su kartu morali kupiti kod vozača, zatim izaći iz autobusa i ponovno ući kroz stražnja vrata. Ako je dio za bijelce bio popunjen, a ušao bi još jedan bijelac, moralo mu je biti ustupljeno mjesto. Rosa je to odbila učiniti. Zbog toga su je uhitili, zatvorili te osudili na novčanu kaznu od deset dolara.

''Ljudi uvijek kažu kako nisam ustala u autobusu jer sam bila umorna, ali to nije istina. Nisam bila umorna fizički, nisam bila umornija no obično na kraju radnog dana. Nisam bila stara, iako neki ljudi misle da sam u ono vrijeme bila starija. Imala sam 42 godine. Ne, tada sam bila umorna jedino od odustajanja'', rekla je u svojoj biografiji. 

 

Bojkot duži od godinu dana rezultirao pobjedom

Rosin građanski neposluh, uhićenje i suđenje rezultirali su jednim od najvećih i najuspješnijih masovnih pokreta protiv rasne segregacije u povijesti, koje je Martina Luthera Kinga Juniora, jednog od organizatora bojkota autobusnog prometa u Montgomeryju, promoviralo u vođu Pokreta za ljudska prava.

Taj je bojkot, poznat kao Montgomery Bus Boycott, trajao čak 381 dan i završen je pobjedom kad je Vrhovni sud SAD-a odlučio da je rasna segregacija u autobusima neustavna.

Rosa Parks živjela je u Detroitu sve do smrti, a umrla je u svom stanu 24. listopada 2005. u dobi od 92 godine. 

 

Njezino tijelo je položeno na odar u crkvi u Montgomeriju. Komemoracija je održana sutradan ujutro, a uvečer je kovčeg prebačen u grad Washington autobusom nalik na onaj u kojem je Rosa svojevremeno odbila ustupiti svoje mjesto bijelcu.

Dodaj komentar


Security code
Osvježi

Cookies make it easier for us to provide you with our services. With the usage of our services you permit us to use cookies.