"Mi samo želimo jednaku mogućnost, da možemo pristupiti sustavu posvajanja kao i svaki izvanbračni i bračni heteroseksualni par, i da struka, a ne politika procjenjuje jesmo li mi kvalitetni roditelji ili ne", rekli su, među ostalim, predstavnici udruge Dugine obitelji na okruglom stolu "Trebamo li kao struka biti aktivniji u zaštiti i promicanju prava LGBT osoba na roditeljstvo?" održanom u sklopu 25. godišnje konferencije hrvatskih psihologa.

Spomenuta konferencija održana je od 8. do 11. studenog u Zadru u organizaciji Hrvatskog psihološkog društva i suorganizaciji Hrvatske psihološke komore, Društva psihologa Zadar i Odjela za psihologiju Sveučilišta u Zadru održana je 25. godišnja konferencija hrvatskih psihologa, godišnji znanstveno-stručni skup s međunarodnim sudjelovanjem, s glavnom temom "Psihologija u zaštiti i promicanju ljudskih prava i društvene pravednosti".

Tijekom konferencije održan je niz predavanja, okruglih stolova, prezentacija i usmenih izlaganja s temama poput "Roditeljstvo LGBT osoba u Hrvatskoj: S kojim izazovima se susreću?", "Stavovi heteroseksualnih osoba u RH prema pravu na roditeljstvo lezbijki i gej muškaraca", "Problem su reakcije okoline: Mišljenje mladih o roditeljstvu istospolnih parova", "Seksualno zdravlje i motivacija za roditeljstvo kod transrodnih osoba", "Roditeljstvo LGB osoba u Hrvatskoj: Izazovi, potrebe i željena prava" i mnogim drugim vezanim direktno ili indirektno uz područje LGBT prava, te jednim dijelom vezanih uz obiteljski život LGBT osoba.

Jesu li upravna tijela Hrvatskog psihološkog društva zaustavile očitovanja o gej roditeljstvu?

Predstavnici udruge Dugine obitelji imali su priliku sudjelovati na okruglom stolu "Trebamo li kao struka biti aktivniji u zaštiti i promicanju prava LGBT osoba na roditeljstvo?" (preciznije, prava LGBT osoba na ravnopravan pristup zakonskom okviru koji regulira roditeljstvo heteroseksualnih osoba, op. a.), te povodom njihovog gostovanja Crol je razgovarao o dojmovima i iskustvu sudjelovanja na okruglom stolu.

Osim troje gostiju iz Duginih obitelji, na okruglom stolu sudjelovale su Andreja Bogdan, predsjednica Hrvatske psihološke komore, Josip Lopižić, predsjednik Hrvatskog psihološkog društva, Davorka Osmak-Franjić iz Ureda pravobraniteljice za djecu, Sandra Tolić iz Dječjeg doma Zagreb, Iva Žegura iz Klinike za psihijatriju Vrapče te voditeljica okruglog stola Željka Kamenov, redovna profesorica s Odsjeka za psihologiju FFZG.

Pristupiti posvajanju možemo samo ako nismo vjenčani ili recimo da se sad rastanemo, i jedan od nas pristupi posvajanju. A da stvar bude apsurdnija, ako se ponovo vjenčamo nakon što jedan od nas dvojice posvoji dijete, partner može zatražiti i dobiti roditeljska prava nad tim djetetom. Kakva se poruka ovdje šalje? Što nam država želi reći?

Pedesetak ljudi se okupilo u publici okruglog stola, na početku kojeg je profesorica Kamenov otvorila temu govoreći o trenutnim spoznajama o obiteljskom životu LGBT osoba kako u Hrvatskoj tako i u svijetu, te pojasnila da je jedan od povoda tom okruglom stolu taj što se čini da unutar struke psihologa postoji neslaganje oko javnog djelovanja kad se govori o određenim temama; u ovom slučaju konkretno o temi roditeljstva LGBT osoba i njihovog obiteljskog života, za razliku od drugih stručnih komora poput Hrvatske komore socijalnih radnika koja se javno oglasila priopćenjem u trenutku kad je najavljena vijest o prvoj tužbi protiv Republike Hrvatske zbog nemogućnosti pristupanja sustavu posvojenja životnim partnerima.

Kako se dalo razaznati iz uvodnog izlaganja, upravna tijela Hrvatskog psihološkog društva zaustavila su inicijativu da se ono očituje o ovoj temi, unatoč tome što ono svojim djelovanjem treba educirati društvo i dijeliti s javnošću najnovije znanstvene spoznaje iz područja psihologije – što vrlo često i čini za razne druge teme, poput sportske psihologije, dječje psihologije i tako dalje. No izgleda da o ovoj temi još uvijek ne postoji dovoljno informacija unutar samog društva i komore.

Sudionice okruglog stola prezentirale su relevantna hrvatska i svjetska istraživanja u kojima je međunarodni konsenzus taj da seksualna orijentacija ne utječe na roditeljske kompetencije, već da je važna briga, ljubav prema djetetu, i podrška koja mu se pruža.

Država nam je donošenjem Zakona o životnom partnerstvu poručila da nas podržava u našem obiteljskom životu, i da nam želi pružiti određenu pravnu zaštitu. Ali ista ta država nam poručuje da ukoliko želimo pristupiti sustavu posvojenja, to ne smijemo ako smo javno obznanili da smo zajedno, da se volimo i da smo se vjenčali

Govorilo se i o praksama međunarodnih psiholoških organizacija sa zapada, koje su jasne u svojim istupima kad se govori o LGBT temama (navedene su organizacije iz SAD-a, Austrije, Velike Britanije i druge). Uslijedila su izlaganja o najboljem interesu djeteta, u kojem je jasno rečeno da dijete ima pravo na obitelj i roditelje koji ga podržavaju, bez obzira na njihovu seksualnu orijentaciju te izlaganje o pregledu trenutačne situacije vezane uz broj napuštene djece u domovima unatrag tri godine u Dječjem domu Zagreb, procedurama posvajanja i poteškoćama s kojima se ta djeca ultimativno susreću (od kompleksne procedure za potencijalne posvojitelje do toga da određena djeca imaju stigmu da su "neželjena" jer pripadaju nekoj manjinskoj skupini ili imaju poteškoća u razvoju).

Apsurdi oko posvajanja

Članovi udruge Dugine obitelji govorili su o svojim iskustvima i stvarnim potrebama i problemima svojih članova i članica. Ukratko je prezentirana udruga Dugine obitelji, te činjenica da je ona nastala upravo iz potrebe ljudi koji su 2011. godine dolazili na prve grupe psihološke podrške za LGBT roditelje i one koji to žele postati. Neformalna inicijativa kroz vrijeme postala je široka grupa, a zatim i udruga, koja na više načina surađuje s psihologinjama i psiholozima, od spomenutih grupa podrške do sudjelovanja u istraživanjima o roditeljstvu.

Pročitane su i izložene dvije stvarne priče o obiteljskom životu parova u Republici Hrvatskoj; gej para koji se susreće s poteškoćama vezanim uz roditeljstvo koje su nažalost tipične za muške parove diljem svijeta, te lezbijskog para koji je nedavno dobio prinovu, i uspješno ostvario pravo na partnersku skrb.

Međunarodni je konsenzus da seksualna orijentacija ne utječe na roditeljske kompetencije, već da je važna briga, ljubav prema djetetu, i podrška koja mu se pruža

Jedan od problema s kojima se susreće gej par konkretno je vezan i uz temu okruglog stola: "Država nam je donošenjem Zakona o životnom partnerstvu poručila da slavi našu ljubav, da nas podržava u našem obiteljskom životu, i da nam želi pružiti određenu pravnu zaštitu. Ali ista ta država nam poručuje da ukoliko želimo pristupiti sustavu posvojenja, to ne smijemo ako smo državi priznali, ako smo javno obznanili da smo zajedno, da se volimo i da smo se vjenčali".

"Pristupiti posvajanju možemo samo ako nismo vjenčani ili recimo da se sad rastanemo, i jedan od nas pristupi posvajanju. A da stvar bude apsurdnija, ako se ponovo vjenčamo nakon što jedan od nas dvojice posvoji dijete, partner može zatražiti i dobiti roditeljska prava nad tim djetetom. Kakva se poruka ovdje šalje? Što nam država želi reći? Mi samo želimo jednaku mogućnost, da možemo pristupiti sustavu posvajanja kao i svaki izvanbračni i bračni heteroseksualni par, i da struka procijeni jesmo li mi kvalitetni roditelji ili ne, a ne politika. Hoće li psiholozi, socijalni radnici, stručnjaci koji se cijeli život educirali za svoj posao, odrediti može li netko pružiti napuštenom djetetu dom ili će to raditi političari prema tome što im u određenom trenutku donosi više glasova?", pitali su.

Jasno je rečeno da dijete ima pravo na obitelj i roditelje koji ga podržavaju, bez obzira na njihovu seksualnu orijentaciju

Nakon Duginih obitelji govorile su Andreja Bogdan, predsjednica Hrvatske psihološke komore, i Josip Lopižić, predsjednik Hrvatskog psihološkog društva. Predsjednica komore predložila je nastavak suradnje i dijaloga, te pozvala okupljene da sudjeluju i doprinesu na budućim okruglim stolovima i prezentacijama, dok je predsjednik društva istaknuo kako moramo svi zajedno raditi na tome da imamo više ovakvih događanja i da se podijeli što više informacija; iako se stalno prenose istraživanja provedena u Americi i zapadnoj Europi, pitanje je zašto nemamo više hrvatskih istraživanja, ili zašto ne citiramo ruska ili kineska istraživanja.

Edukacija društva mora biti utemeljena na znanstvenim činjenicama, a ne na "svjetonazorskim" stavovima

Nakon izlaganja uslijedila je rasprava, u kojoj je velika većina publike izrazito pozitivno reagirala na temu okruglog stola i izrazila podršku nastavku istraživanja i dijeljenja spoznaja o obiteljskom životu LGBT osoba. Pojedini glasovi izrazili su brigu oko toga da bi javni istupi Hrvatske psihološke komore i društva o određenim temama mogli podijeliti članstvo, što se dogodilo i događa se i u drugim zemljama svijeta, dok su drugi pitali zašto bi se Komora i Ddruštvo uopće trebali javno oglašavati, nakon čega su uslijedile replike kako ta tijela u svojim statutima i pravilima djelovanja posebno ističu da djeluju javno, snose društvenu odgovornost te u svojim ciljevima imaju edukaciju društva utemeljenu na znanstvenim činjenicama, a ne na "svjetonazorskim" ili nekim drugim stavovima.

Sudionici iz Duginih obitelji završno su poručili da je na kraju okruglog stola njihov dojam bio izrazito pozitivan, budući da je većina ljudi iz publike izrazila podršku, želju za javnijim angažmanom Komore i Društva, te i za osobnom suradnjom s duginim obiteljima i LGBT osobama koje se zanimaju za temu roditeljstva.

Hoće li psiholozi, socijalni radnici, stručnjaci koji se cijeli život educirali za svoj posao, odrediti može li netko pružiti napuštenom djetetu dom ili će to raditi političari prema tome što im u određenom trenutku donosi više glasova?

Ohrabrujuća je i pozitivna činjenica to što i sadašnje i buduće dugine obitelji mogu sa sigurnošću znati da postoje stručnjaci koji im žele pružiti psihološku podršku, te da postoje ljudi koji žele raditi na istraživanjima i osvješćivanju postojanja duginih obitelji u hrvatskom društvu.

Dugine obitelji su također poručile da će se rado odazvati pozivu Komore, te da planiraju uskoro organizirati okrugle stolove i predavanja na kojima će se prezentirati i ostale teme o kojima se govorilo na konferenciji.

Nadaju se nastavku razgovora o znanstvenim činjenicama i istraživanjima, a ne o informacijama prikupljenim sumnjivom metodologijom.

"Edukacija i informiranje hrvatskog društva dvije su teme gdje sve nas čeka još jako velik posao, ali sigurno će nam biti lakše ukoliko na tome ne moramo raditi sami.", poručuju.

* Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.