popis2011Popis stanovništva ove će godine prvi put statistički obuhvatiti i istospolne zajednice. Ta je vijest, ponajprije zahvaljujući senzacionalističkim napisima raznih medija, izazvala mnogo nedoumica, kako kod LGBT tako i kod hetero populacije.

Ono što najviše muči LGBT zajednicu jest pitanje znači li izjašnjavanje na popisu stanovništva da netko živi u istospolnoj zajednici i "javno priznanje" da je gej/lezbijka, odnosno što će državi ti i takvi podaci te mogu li se oni zloupotrijebiti? Kad je riječ o zloupotrebama, vlasti ističu kako je riječ o podacima koji će se koristiti isključivo u statističke svrhe, a ako netko to pokuša izigrati prekršit će zakone i Ustav RH te onda podliježe i kaznenom progonu.

Naime, kako stoji na službenim stranicama Državnoga zavoda za statistiku, Zaštita individualnih podataka jamči se Zakonom o Popisu stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2011. godine (NN, br. 92/10.), Zakonom o službenoj statistici (NN, br. 103/03. i 75/09.) i Zakonom o zaštiti osobnih podataka (NN, br. 103/03.).

Dakle, je li označavanje kvadratića "istospolna zajednica" na obrascu za Popis stanovništva ujedno i outanje? O tome, ali i drugim pitanjima koje je otvorio ulazak istospolnih zajednica u državnu statistiku razgovarale smo s predstavnicima LGBT udruga i udruga za opća ljudska prava.

Mogu li se podaci zloupotrijebiti?

Pokušale smo doznati i što o svemu misle predstavnici vlasti i najjačih opozicijskih stranaka, ali su se o ovoj temi pristale izjasniti samo HSS-ova saborska zastupnica Marijana Petir i Mirela Holy iz SDP-a.

Jedna od najpoznatijih hrvatskih aktivistica Sanja Sarnavka iz Kuće ljudskih prava upozorava kako je veliko pitanje tko će sve imati uvid u podatke iz popisa stanovništva i da bismo na to trebali čim prije dobiti odgovor kako bi se izbjegle grube zloupotrebe jer bi one mogle imati teške posljedice u homofobnom društvu kako je hrvatsko.

Ističe i kako bi bilo važno znati koliko u Hrvatskoj uopće ima istospolnih zajednica.

"Možda je ovo pravi put, konačno se priznaje da istospolne zajednice postoje i stoga one imaju pravo zahtijevati poštivanje svojih prava. Jednako tako, kad se rade istraživanja takvi su podaci važni - koliko je razvoda, koliko jednoroditeljskih domaćinstava - sve su to dragocjeni demografski podaci koji govore o tome gdje jedno društvo jest i koje su tendencije. LGBT zajednica dužna je raščistiti sva sporna pitanja oko Popisa stanovništva, a mi smo tu da je podržimo. Kuća ljudskih prava svakako će u svakom trenutku podržati sve opravdane zahtjeve LGBT zajednice", dodala je Sarnavka.

Mirela Holy slaže se kako je to pozitivan iskorak, no dijelom izražava jednaku bojazan od zloupotrebe podataka: "To smatram pozitivnim iskorakom jer omogućava osobama koje žive u istospolnim zajednicama da to učine vidljivom statističkom činjenicom, naravno, ukoliko to žele. Smatram da je pozitivno to što država kroz Upitnik i mogućnost ovakvog odgovora, ovakav tip zajednica definira kao 'normalni' ljudski odnos. Manjkavost može proizaći iz eventualne zloupotrebe dobivenih podataka i kršenja prava na privatnost i tajnost podataka. Iskreno se nadam da će država tu pokazati zrelost i odgovornost te da do takvih negativnih pojava neće doći."

"Smatram da država svim svojim građanima/kama, kako homoseksualnim tako i heteroseksualnim, treba dati jednaka  prava, a omogućavanje statističke obrade podataka koji se tiču života u istospolnim zajednicama vidim kao jedan od malih, sramežljivih koraka države u pravcu prave legalizacije istospolnih veza"; dodala je Holy.

Poziv svim istospolnim zajednicama na izjašnjavanje

Marko Jurčić iz udruženja Zagreb Pride istaknuo je kako je važno znati da se u upitnicima za popis stanovništva neće pitati kakve je tko seksualne orijentacije, već u kakvoj vrsti zajednice živi. "Dakle, kao i kod svih ostalih pitanja, građanima će se u povjerenju i diskreciji i potpunoj anonimnosti postavljati razna pitanja, o njihovoj religiji, narodnosti, nacionalnosti, obrazovanju, pa tako i vrsti zajednice u kojoj žive. Na samom stanovništvu je da odgovara onako kako misli da je ispravno", rekao je Jurčić.

Naglašava i kako je Zagreb Pride pozvao sve LGBT osobe koje žive s partnerima/cama da se izjasne da žive u istospolnim zajednicama, unatoč tome što je Zakon o istospolnim zajednicama nedorečen i kontradiktoran te produkt jedne političke trgovine.

Osuda (namjernog?) dezinformiranja

Sanda Brumen iz lezbijske udruge Kontra smatra kako se eventualno može propitivati zašto Državu zanima u kakvoj tko zajednici živi. "Ono što se u ovom slučaju pojavilo kao problem jest senzacionalističko i površno pisanje raznih novina i osoba koje tamo rade (teško ih možemo nazvati novinarima). Jedne su novine čak stavile naslov 'Pitat će vas jeste li gay?'. Takvi članci stigmatiziraju LGBT populaciju i uzrokuju nepotrebnu paranoju unutar same zajednice."

Brumen smatra i kako se zbog homofobičnog i patrijarhalnog društva u kojem živimo mnogo ljudi koji žive u istospolnim zajednicama neće tako izjasniti, ali, kao i njezini kolege iz Zagreb Pridea, misli kako bi bilo dobro da se što više ljudi izjasni jer taj bi konkretan podatak pokazao da smo tu i da nas ima. "Uobičajeno je da se te tema gura pod tepih i da se misli ako nemamo sva prava da onda i ne postojimo", dodaje.

Danijela iz riječke lezbijske udruge LORI također je osudila "neodgovorne senzacionalističke napise koji su se posljednjih dana pojavili u medijima", a s kolegicom Brumen dijeli i bojazan da se velik broj ljudi zapravo neće izjasniti da živi u istospolnoj zajednici iz puke navike skrivanja, pa ističe i da ne vjeruje u vjerodostojnost tih, budućih, podataka.

"Ako osoba živi u istospolnoj zajednici, mislim kako je pozitivno da se o tome i izjasni. Na to se može gledati jednako kao da živimo u zajednici s osobom drugog spol – to je dio našeg identiteta i takvim bismo to i prikazali. Dodatno, to se može vidjeti i kao neki čin 'zalaganja za svoja prava' u smislu suprotstavljanja nevidljivosti i marginalizaciji," istaknula je Danijela.

Pitanje o istospolnim zajednicama je logično

Edo Bulić, k oordinator udruge Iskorak, na tragu je stava Marijane Petir (HSS) kako nema potrebe propitivati ovaj potez države s obzirom da hrvatsko zakonodavstvo poznaje istospolne zajednice pa je, kako je u kratkom komentaru istaknula Petir, "logično da je u upitniku predviđeno i to pitanje".

Bulić smatra da pitanje o životu u istospolnoj zajednici u Popisu stanovništva nije ni loše ni dobro s aspekta ljudskih prava: "Taj se upitnik radi s obzirom na postojeće zakone, a samo zakoni mogu biti pozitivni ili negativni. Sadašnji zakoni su za LGBT osobe još uvijek diskriminativni, dakle loši, posebice kad govorimo o pravu na obiteljski život istospolnih parova. No, to nema veze s konkretnim Popisom stanovništva. Država ima pravo popisati stanovništvo i za statističke svrhe upotrebljavati sakupljene podatke i to nema veze s činjenicom da još uvijek LGBT osobe nemaju ista prava kao i heteroseksualne osobe", zaključuje Bulić.

Imamo li na umu činjenicu da su se u protekla dva desetljeća mnogi zakoni donosili i rušili upravo zahvaljujući statističkim podacima iz popisa stanovništva, preciznije, onima o broju deklariranih katolika u Hrvatskoj, pitanje o životu u istospolnoj zajednici postaje još važnije. Izjašnjavanje što većeg broja ljudi otvorilo bi dodatne mogućnosti za znatno proširenje postojećeg, ali bolno manjkavog, Zakona o istospolnim zajednicama.

(Ilustracija: dzs.hr)

Unatoč pokušajima blokade i prosvjedima oporbe, mađarski je parlament u ponedjeljak izglasao

Mostov član Krešimir Rotim objavio je na Facebooku video u kojem je LGBTIQ zajednicu nazvao

Prošlog ljeta sam, pišući o izvrsnoj talijanskoj teen seriji “Prisma”, frustrirano konstatirao da

Jarun je i ovog ljeta ugostio queer sportašice i sportaše, ali i sve one željne druženja i igre.

Malo drugačiji osvrt na rijetko loš izbor za pjesmu Eurovizije.

Cookies make it easier for us to provide you with our services. With the usage of our services you permit us to use cookies.