Kažu da je noć sa 27. na 28. lipnja 1969. bila jedna od onih vrućih ljetnih noći kad obično počinju pobune i revolucije.

Ekipa od 200-tinjak pedera, lezbi i trandži u njujorškom gej klubu Stonewall Inn dobro se zabavljala i partijala do otprilike 1.30 kad je policija odlučila napraviti raciju i upasti u klub. Svjedoci tvrde da se stvar odigrala tako naglo, da su gotovo svi ostali zatečeni. Nakon što je policija objavila da oni preuzimaju kontrolu, glazba je utihnula i počelo je postrojavanje i provjera dokumenata. Oni koji bi bili pušteni na slobodu uglavnom su odlazili na ulicu i ostajali pred klubom gledati što će se dogoditi s ostalima. U masi koja je lagano rasla počinjale su kružiti glasine o tome da policija maltretira i tuče one koji su ostali unutra. Istovremeno dok je nezadovoljstvo raslo, policija je svoje sumnjivce počela izvoditi vani i ukrcavati u policijske marice. Iako je do tada sve bilo relativno mirno, iskru pobune zapalila je jedna nepokorna lezba koja se nije dala uvući u policijski kombi. U natezanju s policijom dobila je pendrekom po glavi i zavapila za pomoć, a ljutiti gledatelji krenuli su na policajce. Pobuna koja se iz Stonewall Inna prelila na ulicu Christopher ubrzo je postala nasilna i prerasla u pravi mali ustanak koji se kasnije transformirao u opsežnu borbu za prava gej populacije. Ukratko, ono što se te noći dogodilo u Stonewallu smatra se početkom gej revolucije i svake godine obilježava Gay Pride povorkama po cijelom svijetu. 

U povodu desete godišnjice prvog zagrebačkog Pridea u utorak je u Booksi predavljena knjiga Davida Cartera 'Stonewall – Pobuna koja je rasplamsala gej revoluciju' koja donosi bogato dokumentirani prikaz spomenutih događaja. Autor knjige je američki istraživač, LGBT historičar i pisac koji je studirao na više američkih sveučilišta i na pariškoj Sorbonni, a sredinom sedamdesetih uključio se i u gej aktivizam. Hrvatski prijevod knjige je prvo izdanje Zagreb Pridea uopće, a po originalnom književnom predlošku prošle je godine snimljen i dokumentarac Stonewall Uprising.

Knjigu su zagrebačkoj publici predstavili Franko Dota (Zagreb Pride), Tvrtko Jakovina (Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu) i Tomislav Pletenac (Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu).

Urednik izdanja i LGBT historičar Franko Dota rekao  je da je autor proveo impresivnih 10 godina proučavajući razne izvore informacija i za to vrijeme prikupio skupio stotine iskaza, tračeva (posebno o tadašnjem direktoru FBI-a J. E. Hooveru) i novinskih isječaka. Sve je to složeno u svojevrsni triler koji prikazuje živote, brige, emocije i snove ljudi koji su tamo bili, a da istovremeno nijedan od tih događaja nije fabriciran već jasno dokumentiran, napominje Dota. Laičkoj čitateljskoj publici vjerojatno će najvrjednija biti činjenica da knjiga jasno i detaljno odgovara na  pitanje 'zbog čega se zapravo održavaju Gay Pride povorke'.

Na jedno drugo pitanje, ono o političkom i društvenom kontekstu u kojem se dogodio sukob kod Stonewalla pokušao je odgovoriti povjesničar Tvrtko Jakovina. Šezdesete godine prošlog stoljeća - za SAD su bile godine duboke krize koju je dodatno ubrzao dugotrajni i mučni Vijetnamski rat, podsjeća Jakovina. Deset godina ranije slika SAD-a bila je krajnje idealizirana. Bijeli, oženjeni anglosaksonski muškarci proživljavali su svoje najbolje desetljeće, dok su u isto vrijeme ostale grupe imale velikih problema. Žene su 1950-ih vraćene na frustrirajući položaj kućanice iako su u Drugom svjetskom ratu bile zapošljavane i imale određenu samostalnost. Indijanci i Chicanosi doživljavali su duboke frustracije zbog svojeg podređenog položaja. Crnci su imali posebno velikih problema jer su njihova zakonom garantirana prava u praksi često bila gažena na brutalan način. Jedna od takvih nezadovoljnih skupina bila je i gej populacija koja se, iako ne na samom početku, ipak priključila valu prosvjeda. Sve što se tada događalo u Americi, nezadovoljstvo, reakcija i radikalizacija društva nakon ubojstava Kennedyjevih i Martina L. Kinga vodilo je prema promjenama koje su buknule krajem šezdesetih. Procesi koji su se zbivali oko Stonewalla nama su i danas su još uvijek aktualni i bliski, tvrdi Jakovina, jer se u Hrvatskoj zadnjih godina također događaju bitne promjene i potresi.

Velika količina energije, kao i pomak od dotadašnjeg ustaljenog mišljenja najvrjednije su ostavštine Stonewalla, nadovezao se Tomislav Pletenac. Opisao je primjer šefa policije Seymoura Pinea koji je prije 40 godina vodio raciju u Stonewall Innu i u trenutku kad je iz zapovjednika postao zarobljenik doživio potpunu nemoć i strah pred iznenadnim raspadom svog dotadašnjeg sustava vrijednosti. Upravo činjenica da je autor knjige svojim je pristupom uspio izvući aktere događaja i sam čin na vidjelo, i to na način koji nas podsjeća da smo svi mi dionici poruke Stonewalla, glavna je kvaliteta knjige, zaključio je Pletenac.

Uz priču o Stonewallu vezan je i svojevrsni kuriozitet. Na predstavljanju prvog izdanja knjige 2006. godine uz Cartera se pojavio i ranije spomenuti šef policije Seymour Pine. Isti čovjek koji je 1969. pokušavao ugušiti početak gej revolucije, nakon četiri desetljeća ispričao se za svoja djela i izjavio kako mu je sada drago da su događaji završili upravo ovako kako jesu.

Dodaj komentar


Security code
Osvježi

apvili baner
Cookies make it easier for us to provide you with our services. With the usage of our services you permit us to use cookies.