Prava LGBTIQ osoba u Hrvatskoj stagniraju, a na nekim područjima bilježimo i značajno nazadovanje. Prema izvještaju Rainbow Europe organizacije ILGA-Europe za 2020. godinu, u kojem se objavljuju rezultati analize položaja LGBTI osoba u europskim državama, Hrvatska je zadržala 19. mjesto na koje je sa 16. pozicije pala 2019. godine.

Najveći problem u Hrvatskoj je nekažnjavanje govora mržnje i napada prema LGBTI osobama.

U izvještaju Rainbow Europe organizacije ILGA-Europe za 2020. godinu, bilježi se porast govora mržnje na internetu zbog čega je Zagreb Pride, između ostalog, podnio i devet kaznenih prijava, koje su uglavnom odbačene. Tek je jedna prijava završila sudskom kaznom za širitelje govora mržnje prema LGBTI osobama.

Spominje se i grafit "Smrt pederima" koji je netko našarao na galeriji u kojoj je riječka organizacija LORI slavila 20 godina postojanja. LORI-ce su zbog toga podnijele kaznenu prijavu, a liberalne i lijeve političke stranke osudile su taj napad na jednu od najstarijih LGBTIQ organizacija u Hrvatskoj.

Podsjeća se i na paljenje lutki istospolnog para s djetetom u Imotskom, nekoliko dana nakon što je Ustavni sud u slučaju Kožić-Šegota presudio da istospolni parovi imaju pravo udomljavati djecu. Navodi se i šest slučajeva skidanja i paljenja zastava duginih boja u Zagrebu i Splitu.

Od daljnjeg pada na ljestvici vjerojatno nas je "spasilo" udomljavanje

U izvještaju se ističe i istraživanje Zagreb Pridea o fizičkom i verbalnom nasilju nad LGBTI osobama, odnosno diskriminaciji, koje je pokazalo kako je 64 posto od 800 ispitanika doživjelo fizičko ili verbalno nasilje zbog seksualne orijentacije. Više od 60 posto ispitanika izjavilo je kako se boje u javnosti iskazivati svoj rodni identitet zbog straha od maltretiranja.

Istraživanje je pokazalo i kako je čak 60 posto LGBTI osoba u proteklih pet godina doživjelo neki od oblika diskriminacije.

Negativne ocjene dobili smo i zbog diskriminacije transrodnih osoba, posebice u zdravstvenom sustavu što je dodatno pojačano koronakrizom. Osim susretanja sa zdravstvenim osobljem koje transrodnim osobama pristupa s predrasudama, transrodne osobe u Hrvatskoj moraju se nositi i s činjenicom da HZZO ne pokriva troškove njihove zdravstvene skrbi i traži od liječnika da transrodne osobe moraju same plaćati hormonalne terapije.

Činjenica da je istospolnim parovima ipak dozvoljeno udomljavanje djece spasilo je Hrvatsku da još više ne potone na ljestvici Rainbow Europe.

I Crna Gora bolja je od nas

U izvještaju se spominje i slučaj SDP-ovog saborskog zastupnika Domagoja Hajdukovića, prve gej osobe koja je nakon autanja na izborima osvojila mjesto u parlamentu.

Najviše mjesto, visoko peto, Hrvatska je držala za godinu 2014. godine, nakon donošenja Zakona o životnom partnerstvu no otad iz godine u godinu padamo. Prvo mjesto i dalje drži Malta, koja iz godine u godinu unapređuje položaj LGBTIQ osoba, a treću godinu zaredom na drugoj i trećoj poziciji su Belgija i Luksemburg.

Od zemalja regije, bolje od naa stoji samo Crna Gora, koja je zauzela 11 mjesto; a odmah iza nas u Slovenija (20.) i BiH (21.). Kosovo je, u pogledu položaja LGBTI osoba, naprednije od Srbije - Kosovo je na 24., a Srbija na 28. mjestu.

Sjeverna Makedonija je na 31. mjestu i nastavlja biti najgora država regije kad je riječ o pravima pripadnika LGBTI zajednice. No, i Sjeverna Makedonija i BiH su među europskim državama koje su zabilježile najveći napredak na ljestvici Rainbow Europe i to zbog napretka po pitanju slobode okupljanja pripadnika LGBTI zajednice.

Kao i protekle tri godine, najgore države za LGBTI osobe su Azerbejdžan, Turska i Armenija.

Kompletan izvještaj možete pročitati ovdje, a za Hrvatsku na ovoj poveznici.

* Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.