Iz svoja četiri zida na ulice omeđene četirima rijekama. Sudionici karlovačkog Prajda, nakon prošlogodišnjeg okupljanja kod Glazbenog paviljona koje je ostalo samo okupljanje, ove su godine kod tog istog paviljona oformili tradicionalnu Povorku ponosa.

Uz policijsku, ali i glazbenu pratnju, stotinjak sudionika zaputilo se do Ulice kralja Tomislava, Domobranske ulice, Gradskog kazališta Zorin dom, Korza pa natrag do Glazbenog paviljona gdje se održao popratni program.

U povorci su se mogle vidjeti zastave duginih boja i transparenti poput "Ponosni na naš Karlovac, grad susreta", "Nemamo vremena za mržnju, zauzeti smo ljubljenjem", "Četiri rijeke, jedna ljubav" i "Adam i Steva".

Neki se Karlovčani bude, a neki još spavaju

Upitali smo glavnog zaslužnog za održavanje Karlovac Pridea, aktivista Marka Capana, kako je lokalna zajednica reagirala na sad već drugi Prajd te primjećuje li dolazi li više sudionika iz Karlovca ili pak iz drugih gradova.

"Ove godine, rekao bih, došao je podjednak broj ljudi kako iz Karlovca tako i iz Zagreba. Pogotovo ohrabruje veći broj naših LGBT+ Karlovčana i Karlovčanki koji su se pojavili u odnosu na prošlu godinu. Sveukupni broj sudionika u odnosu na prošlu godinu možda je bio tek neznatno veći, tako da se brojka zadržala na stotinjak sudionika. Pojavilo se nešto manje straight intelektualaca koji inače redovno podržavaju društvene promjene i aktivnosti u gradu, što je vjerojatno rezultat najave održavanja povorke centrom grada. To je ipak bilo više eksponirano nego statični Pride oko paviljona prošle godine", odgovorio je.

Svjesni da Povorke ponosa za neke u društvu predstavljaju izvor svog zla ovog svijeta, upitali smo Capana i je li se susreo s kakvim problemima u organizaciji ovogodišnjeg karlovačkog Prajda na što kaže da je osjetio veliki val mržnje prema LGBT+ osobama zbog trenutačne političke situacije i reakcije na sudionike/pobjednike Eurovizije.

Ipak, na Prajdu nije bilo incidenata, ali uz osjećaj očekivanja istih dodaje kako je to možda zato što je najavljeno da će se događaj snimati. Također, osjetio je i zamjetan izostanak podrške ljudi na ulici, a razlog za to misli da je strah od etiketiranja kao onih koji iskazuju podršku LGBT+ aktivizmu.

Što se pripreme Prajda tiče, i njemu i Gradskoj upravi poprilično je novo kako sve to izvesti. Bez obzira na to Capan nije posustao, već je organizirao povorku i zabavni program čija su okosnica bile bubnjarke iz Drum 'n' Bijesa, Feministički tamburaški front, Zbeletron, performativna umjetnica Magmatikka (Gabrijela Brletić) i aktivist Leonardo Pierobon koji je organizirao dijeljeni prijevoz iz Zagreba. Ovim putem glavni organizator zahvaljuje svima što su doprinijeli organizaciji i atmosferi.

Prošlogodišnje okupljanje sada se pretvorilo u četiri sata prajdanja i neformalni Tjedan ponosa u sklopu kojeg su se organizirale projekcije filmova, radionica bubnjanja, a a karlovačka aktivistica Michaela Gojević je sa svojim timom kroz udrugu DrONe izradila brojne transparente i tako obogatila povorku.

Karlovac Pride 2025.?

Na pitanje kako će se dalje razvijati LGBT+ aktivnosti u Karlovcu, Capan kaže da će nastojati pomalo graditi zajednicu, podizati svijest građana te poticati na suradnju većih i manjih sredina.

"Kad bi se doista uspjela postići decentralizacija, onda bi, vjerujem, i ljudi iz Zagreba dobili priliku za izlete u Karlovac i u druge manje gradove, a to lokalnim ljudima u malim sredinama puno znači. Na taj način osjećaju se uključenijima, manje ih je strah pojavljivati se u javnosti", dodaje.

Potrebno je uložiti mnogo napora kako bi se manja zajednica angažirala i oformila još veći Prajd iduće godine. Capan kao primjer uzima Zagreb koji je ove godine održao svoj 23. Prajd.

"Ogromna je razlika između Zagreba i manjih gradova te moram reći da mi je najteže uopće predočiti tu razliku svima koji žive u Zagrebu. Dojam je katkad da je ta razlika toliko velika, da ljudi u Zagrebu na događaje, pa čak i na Zagreb Pride, idu samo zbog želje, brojnosti i atraktivnog programa. U Karlovcu ljudi koji dolaze (LGBT+ ili straight), dolaze zbog osjećaja poziva i društvene odgovornosti te želje da ostave svoj bitan trag u pomaku društvenog razvoja, a nakon toga zbog samog sadržaja", objašnjava Capan i dodaje da to ne znači da se nisu zabavili, ali podton karlovačkog Prajda jest širenje ljudskih prava i sloboda tamo gdje je to u ovom momentu najteže i najpotrebnije.

Unatoč malim brojkama neminovno je da će se te brojke uz društvenu angažiranost povećavati idućih godina. Karlovac je sa svojom kritičnom masom pokazao nesebičnu otpornost i spremnost na inkluziju, stoga nema bojazni za treći Karlovac Pride. Veselimo se!

* Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.