Mila majko, u ovoj zemlji ni Ministarstvo pravosuđa ne poštuje zakon, Zakon o ravnopravnosti spolova! Nakon niza bezuspješnih pokušaja, tek nakon reakcije Višnje Ljubičić, pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, Tanja Radmilo, stalna sudska tumačica za engleski i ruski jezik , dobila je ono što je od Županijskog suda u Splitu tražila još 2011. godine – pravo da se njezino zanimanje službeno piše i naziva u ženskom rodu.

Tako je predsjednik splitskog Županijskog suda, Marijan Miletić, 14. prosinca 2015. godine potpisao rješenje kojim se Tanja imenuje stalnom sudskom tumačicom!

"Sudske tumače imenuje predsjednik Županijskog suda na vrijeme od četiri godine, i kad sam 2011. godine zatražila da moje ponovno imenovanje bude u ženskom rodu i naglasila da mi je to jako važno, moj je zahtjev bio izignoriran, što je besmisleno, jer čak i da nisam to tražila sud mi je morao izdati rješenje u ženskom rodu jer je takav zakon! A i moja zakletva je bila u muškom rodu", priča Tanja.

Upotreba rodno osjetljivog jezika važno je društveno pitanje

"Ja sam još tumač, dodaje Branka Šegvić, predsjednica StiP-a, Udruge splitskih sudskih tumača i prevoditelja i, još uvijek, tumač za engleski jezik. Ona će morati čekati do kolovoza 2016. godine da joj istekne četverogodišnje imenovanje da bi dobila novo, rodno osviješteno, rješenje.

Udruga STiP, koje je i Tanja članica, u listopadu ove godine poslala je dopis pravobraniteljici Ljubičić , Županijskom sudu u Splitu, gradskom i županijskom Povjerenstvu za ravnopravnost spolova i Uredu predsjednice Republike, u kojem upozorava na nepoštivanje Zakona o ravnopravnosti spolova, Nacionalne klasifikacije zanimanja, Preporuka Vijeća Europe, Konvencije UN-a o uklanjanju svih vrsta diskriminacije protiv žena te Deklaracije o postizanju stvarne ravnopravnosti spolova Vijeća Europe.

Samo je čistačica u ženskom rodu, a slijede kategorije zanimanja: u prvu spadaju ona koja ne postoje u muškom rodu, dakle čistačica, kućanica..., zatim zanimanja koja imaju različita značenja ovisno o rodu, pa je tako tajnik visoki dužnosnik, a tajnica obavlja ne tako značajne administrativne poslove

Nepoštivanje Zakona, navodi se u dopisu StiP-a koji potpisuje predsjednica Šegvić, uočeno je u Pravilniku o stalnim sudskim tumačima koji navodi samo muški rod funkcije u svim svojim člancima i stavkama, zatim na internetskim stranicama Sudačke mreže, te u rješenjima izdanim na Županijskom sudu kao i izjavama stalnih sudskih tumača/ica gdje se navode isključivo muški rod funkcije i u slučajevima kad se radi o osobi ženskog spola.

U dopisu StiP upozorava da rodno neosviještena upotreba jezika dovodi do diskriminacije žena u društvu, a da hrvatski jezik posjeduje sustave za ravnopravnu vidljivost spolova, ima nastavke za ženski rod, pa osim što je i gramatički opravdana, upotreba rodno osjetljivog jezika je i važno društveno pitanje koje za posljedicu ima veću vidljivost žena i ženskog rada.

"Pravobraniteljica Višnja Ljubičić šalje dopis Ministarstvu pravosuđa, udruzi Sudačka mreža i Županijskom sudu u Splitu, i evo ga, moje imenovanje u ženskom rodu", sretna je Tanja. Tumačice su podršku dobile i od gradskog i županijskog Povjerenstva za ravnopravnost spolova, a reagirao je i Ured predsjednice dopisom.

Samo je čistačica u ženskom rodu

Pravobraniteljica je tako predsjednika Županijskog suda u Splitu podučila zakonima: "U skladu s time glasi i čl.14.st.5. Zakona prema kojem sve obrazovne ustanove, kao i sve druge, moraju u sadržajima svjedodžbi, certifikata, licencija i diploma koristiti jezične standarde sukladno ovome Zakonu, navodeći strukovne kvalifikacije, zvanja i zanimanja u ženskom, odnosno muškom rodu, ovisno o spolu primatelja/primateljice dokumenta."

"Slijedom navedenoga, upozoravam da bi, prema analogiji odredbe čl.14.st.5. Zakona o ravnopravnosti spolova, izdavanje bilo kojeg dokumenta ženi s nazivom strukovne kvalifikacije, zvanja ili zanimanja u muškom rodu, predstavljalo diskriminaciju temeljem spola, zabranjenu čl.6. Zakona. Stoga, temeljem čl.23.st.1. Zakona o ravnopravnosti spolova, Pravobraniteljica Županijskom sudu u Splitu daje preporuku da tekstove izjava i rješenja uskladi s rodno osjetljivim jezičnim standardima sukladno odredbama Zakona o ravnopravnosti spolova, Nacionalne politike za ravnopravnost spolova 2011.-2015., Nacionalnom klasifikacijom zanimanja i drugim propisima koji reguliraju rodno osjetljivo navođenje stručnih naziva te navedenim preporukama Vijeća Europe, ukoliko do sada takva praksa nije primjenjivana."

Ljudi misle da se mi bavimo glupostima, ali to nisu gluposti, jezik oblikuje svijest, oblikuje način na koji razmišljamo o svijetu. Željela bih da ljudi osvijeste da nismo u PMS-u ili u klimakteriju zato što se borimo da nam se zanimanje piše i govori u ženskom rodu. Zamisli da, štajaznam, Mati kažu da je sudska tumačica!? Ako je svejedno, ajmo ga zvat tumačica Mate, pa da vidimo!

"Borba još nije gotova. Mene zanima što će se dalje događati. Mislim da bi Ministarstvo pravosuđa trebalo promijeniti Pravilnik o stalnim sudskim tumačima", spremno će Branka.

"I ne samo to", nadovezuje se Tanja, prošećite sudskim hodnicima, na svim vratima piše 'sudac', bez obzira je li riječ o sutkinji ili sucu, uvijek je svjedok, bez obzira je li muškarac ili žena..."

"Da, samo je čistačica u ženskom rodu", domeće Branka i navodi četiri kategorije zanimanja: u prvu spadaju zanimanja koja ne postoje u muškom rodu, dakle čistačica, kućanica..., zatim zanimanja koja imaju različita značenja ovisno o rodu, pa je tako tajnik visoki dužnosnik, a tajnica obavlja ne tako značajne administrativne poslove, postoje zatim zanimanja koja imaju jednaku težinu za oba roda kao doktor i doktorica, profesor i profesorica..., a onda je tu tumačica, dekanica i slično, zanimanja u ženskom rodu za koja je ljudi pitaju je li ih izmislila.

U dopisu StiP upozorava da rodno neosviještena upotreba jezika dovodi do diskriminacije žena u društvu, a da hrvatski jezik posjeduje sustave za ravnopravnu vidljivost spolova, ima nastavke za ženski rod, pa osim što je i gramatički opravdana, upotreba rodno osjetljivog jezika je i važno društveno pitanje koje za posljedicu ima veću vidljivost žena i ženskog rada

"Ljudi misle da se mi bavimo glupostima, ali to nisu gluposti, jezik oblikuje svijest, oblikuje način na koji razmišljamo o svijetu. Željela bih da ljudi osvijeste da nismo u PMS-u ili u klimakteriju zato što se borimo da nam se zanimanje piše i govori u ženskom rodu. Zamisli da, štajaznam, Mati kažu da je sudska tumačica!? Ako je svejedno, ajmo ga zvat tumačica Mate, pa da vidimo!"

"Ne bih ja bio tumačica", odglumila je Tanja Matu iz mašte.

"Ne bih ni ja bila Branko", zaključila je tumač Branka i najavila nastavak borbe za ravnopravnost.

* Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.