Povodom medijske kampanje udruge Trans Aid "Odučimo transfobiju", s njihovom izvršnom koordinatoricom Asmirom Topal razgovaramo o ciljevima kampanje, ali i tome kako je biti trans osoba u Hrvatskoj 2017. godine. Teme su nam bile i napadi kroz apsurdnu "argumentaciju" protivnika ratifikacije Istanbulske konvencije, transrodne osobe u medijima, diskriminacija na poslu...

"Odučimo transfobiju" je desetodnevna online medijska kampanja u kojoj se kroz animirane i videoisječke u kojima stvarne trans osobe pričaju o svojim iskustvima bave bitnom temom za trans zajednicu: internaliziranom transfobijom.

"Kad kažemo transfobija, mislimo na strah, mržnju, gađenje, predrasude i diskriminirajuć odnos prema osobama koje jesu ili su percipirane kao transrodne i/ili rodno varijantne. Internalizirana transfobija ili autotransfobija je usvajanje tog straha, mržnje, gađenja, predrasuda i diskriminirajućeg odnosa prema trans i rodno varijantnim osobama od strane samih trans osoba. Dakle, kad živite u društvu koje je transfobno i koje vas svaki dan pokušava uvjeriti da ste bolesni jer ste trans, da niste dovoljno muškarac ili žena, i slično, neminovno je da i vi jedan dio tih stavova internalizirate", pojašnjava Asmira.

Odrastamo u svijetu u kojem nam se transfobija usađuje od malih nogu

Također, dodaje, ako osjećate da niste dovoljno "muško" ili dovoljno "žensko", ako mislite da ste "poremećeni" zato što ste trans, ako mislite da se i druge trans osobe moraju više potruditi da bi "'prošle" kao muškarci ili žene i ne prihvaćate rodnu nebinarnost kao opciju rodnog identiteta – autotransfobni ste. Sve su to manifestacije internalizirane transfobije,

Ideja kampanje jest potaknuti trans zajednicu na prepoznavanje vlastitih transfobnih stavova i ponašanja, dijeljenje iskustava i pružanje međusobne podrške. Kampanju će Trans Aid završiti Trans Talksom - tribinom na temu internalizirane transfobije u Booksi, 16. studenog.

"Odrastamo u svijetu u kojem nam se transfobija usađuje od malih nogu i potrebno je puno obrazovanja, volje i vremena da se sami/e odučimo od svega čime su nam punili glave. Ova kampanja je jedan korak prema tom od-učavanju samih sebe", kaže Asmira.

oducimotransfobiju01

Prije nešto više od dvije godine razgovarali smo s Trans Aidom o tome kako je biti trans* osoba u Hrvatskoj , Je li se otad što promijenilo nabolje, pitamo.

"Donesene su i smjernice i lista stručnjaka/inja od strane Ministarstva zdravlja te se Pravilnik o načinu prikupljanja medicinske dokumentacije te utvrđivanju uvjeta i pretpostavki za promjenu spola ili o životu u drugom rodnom identitetu počeo provoditi. Međutim, Lista stručnjaka/inja sadrži samo one koji rade u Zagrebu, što znatno otežava pristup zdravstvenoj skrbi osobama koje ne žive u Zagrebu", veli.

Kaže i da pravno priznanje roda u Hrvatskoj više nije "nemoguća misija", ali je procedura i dalje diskriminatorna, nedovoljno pristupačna i spora.

Što je sve potrebno za promjenu upisa spola u osobnim dokumentima

A kako transrodna osoba u Hrvatskoj može promijeniti upis spola u osobnim dokumentima?

"Pravno priznanje roda u Hrvatskoj je trenutačno regulirano Zakonom o državnim maticama u kojem se navodi da se 'promjena spola kao izmjena podataka u temeljnom upisu upisuje u maticu rođenih na temelju rješenja nadležnog ureda. Rješenje o upisu promjene spola u maticu rođenih donosi se na temelju mišljenja nadležnog tijela o promjeni spola ili o životu u drugom rodnom identitetu, sukladno medicinskoj dokumentaciji nadležnog liječnika ili zdravstvene ustanove'", pojašnjava Asmira i nastavlja:

"Medicinska dokumentacija koja je potrebna za pravno priznanje roda propisana je Pravilnikom te uključuje mišljenje/nalaz dr.med.spec. psihijatrije, dr.med.spec.endokrinologije i dijabetologije, te mišljenje kliničkog psihologa i Izvješće nadležnog centra za socijalnu skrb o osobnim i obiteljskim prilikama. Na zahtjev je moguće odabrati 'promjenu spola' ili 'život u drugom rodnom identitetu', a razlika je samo u tome da ako osoba odabere potonje, ne mora dostaviti nalaz endokrinologa/nje".

Ako osjećate da niste dovoljno "muško" ili dovoljno "žensko", ako mislite da ste "poremećeni" zato što ste trans, ako mislite da se i druge trans osobe moraju više potruditi da bi "'prošle" kao muškarci ili žene i ne prihvaćate rodnu nebinarnost kao opciju rodnog identiteta – autotransfobni ste. Sve su to manifestacije internalizirane transfobije

Dakle, prvi je korak prikupljanje pozitivnog mišljenja (ili o promjeni spola ili o životu u drugom rodnom identitetu) od psihologa/inje za što je potrebno proći psihološko testiranje i obradu što podrazumijeva tri do četiri posjete psihologu/inji.

Zatim je potrebno prikupiti psihijatrijsko mišljenje, a za dobivanje tog mišljenja potrebno je prvo dobiti mišljenje psihologa/nje. Nakon toga, ukoliko je potrebno, osoba mora posjetiti i endokrinologa/inju. Zadnji korak što se tiče prikupljanja dokumentacije jest posjeta Centru za socijalnu skrb prema mjestu prebivališta u svrhu dobivanja izvješća o osobnim i obiteljskim prilikama.

Nakon što prikupite svu dokumentaciju, potrebno je ispuniti Zahtjev Nacionalnom zdravstvenom vijeću za davanje mišljenja o promjeni spola ili o životu u drugom rodnom identitetu te ga skupa s prikupljenom dokumentacijom poslati poštom na adresu Nacionalnog zdravstvenog vijeća, koje je dužno izdati mišljenje u roku od 30 dana. Nakon što dobijete mišljenje od NZV-a, potrebno je otići u matični ured prema mjestu prebivališta, u ured matica rođenih te predati zahtjev za upisom promjene spola kao izmjene podataka u temeljnom upisu u matici rođenih i priloži mišljenje NZV-a.

Odrastamo u svijetu u kojem nam se transfobija usađuje od malih nogu i potrebno je puno obrazovanja, volje i vremena da se sami/e odučimo od svega čime su nam punili glave. Ova kampanja je jedan korak prema tom od-učavanju samih sebe

Zatim na adresu prebivališta dobivate rješenje o upisu promjene spola s kojim treba izvaditi nove dokumente. Što se tiče kirurške promjene spola, trenutačno je u Hrvatskoj jedino moguće obaviti mastektomiju, a taj zahvat nije pokriven od strane HZZO-a.

Trans osobe kao sredstvo zastrašivanja građanstva

No, promjena spola u dokumentima ni približno nije dovoljna za miran početak novog života. Naime, transrodne osobe u Hrvatskoj su veoma izložene diskriminaciji na tržištu rada, a najčešće je to zbog "nepodudarajućih" dokumenata., kaže Asmira i dodaje kako se nerijetko događa da ljudi dobiju otkaz nakon što promijene podatke u osobnim dokumentima, a najčešće niti ne dobiju posao jer im dokumenti sadrže podatke koji se ne podudaraju s njihovim izgledom.

"Trenutačno ne postoji istraživanje o slučajevima diskriminacije isključivo nad trans, inter i rodno varijantnim osobama, ali je istraživanje Zagreb Pridea iz 2013. godine 'Brutalna stvarnost', provedeno na 690 LGBTIQ osoba, pokazalo da je čak 73 posto njih doživjelo neki oblik nasilja zbog svoje seksualne orijentacije, spolnog/rodnog identiteta i rodnog izražavanja, od čega 17 posto uključuje fizičko nasilje. 37,8 % ispitanih je doživjelo neku vrstu nasilja baš na temelju svog rodnog/spolnog identiteta ", podsjeća,

Što se tiče kirurške promjene spola, trenutačno je u Hrvatskoj jedino moguće obaviti mastektomiju, a taj zahvat nije pokriven od strane HZZO-a

U istraživanju se navodi da je "58 iz cjelokupnog uzorka od 690 osoba prijavilo nasilje udrugama koje se bave zaštitom prava LGBTIQ osoba, a tek 53 policiji. Broj prijava nije sumjerljiv s incidencijom nasilja jer ga je doživjelo preko 70% ispitanika/ca.

Transrodne osobe u Hrvatskoj na meti su napada desno-klerikalnih struja koje tvrde da se Istanbulskom konvencijom čiji je cilj, ponovimo, sprečavanje i borba protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, "promiče rodna ideologija". Pitamo Asmiru kako to komentira.

"Mislimo da je najvažnije ukazivati na to koliko su ti argumenti apsurdni te jasno i iznova isticati da te organizacije manipuliraju i lažu javnost. Koriste trans osobe kao sredstvo zastrašivanja građanstva i alat za širenje konzervativnih teorija urote o 'rodnoj ideologiji', koja je ništa drugo nego njihova najobičnija izmišljotina. U pokušaju da zaustave ratifikaciju Istanbulske konvencije, koja je tu primarno radi sprječavanja nasilja prema ženama, ne prežu ni pred čim. Proglasit će nas bolesnima, naše obitelji bezvrijednima, omalovažavat će čak i transrodnu djecu – sve kako bi šokirali javnost strahotom 'rodne ideologije' i tako spriječili ratifikaciju Istanbulske konvencije. To dovoljno govori o tome koliko im je zapravo stalo do dobrobiti žena u Hrvatskoj i koliko malo mare za ljudska prava marginaliziranih skupina",

Medijsko izvještavanje o TIRV osobama i dalje je loše i senzacionalističko

Početkom godine Trans Aid je izdao smjernice za medije o tome kako (ne) pisati i izvještavati o transrodnim osobama. Zanimalo nas je jesu li zadovoljni rezultatom ako ga je bilo?

"Mi smo tada upozorile/i medijske djelatnike/ce da su trans, inter i rodno varijantne (TIRV) osobe posebno diskriminiran i marginaliziran dio LGBTIQ zajednice te da su vrlo često pogrešno predstavljane u medijima. Pritom smo im dali/e jednostavne smjernice i upute za izvještavanje o TIRV osobama, koje nije teško za usvojiti, a kojima mogu puno pridonijeti vidljivosti i osnaženosti jedne od ionako najugroženijih skupina u društvu. Prijateljski neprofitni mediji objavili su smjernice, a dobile/i smo poslije i nekoliko upita o ispravnoj terminologiji.

U pokušaju da zaustave ratifikaciju Istanbulske konvencije, koja je tu primarno radi sprječavanja nasilja prema ženama desno-klerikalne struje ne prežu ni pred čim. Proglasit će nas bolesnima, naše obitelji bezvrijednima, omalovažavat će čak i transrodnu djecu – sve kako bi šokirali javnost strahotom 'rodne ideologije'

Medijsko izvještavanje o TIRV osobama i dalje je generalno loše i senzacionalističko, ali postoje i svijetli primjeri i dobra volja od strane nekih mainstream medija koji pokrivaju temu. Svjesne/i smo da je edukacija medija dugotrajan proces i da je potrebno neko vrijeme da rezultati budu vidljivi", veli Asmira.

oducimotransfobiju02

Ističe kako nastavljaju s radom na edukaciji medijskih djelatnika/ca, pa tako organiziraju edukaciju za novinare/ke, urednice/ke i studente/ice novinarstva "'Medijsko izvještavanje o trans, inter i rodno varijantnim (TIRV) osobama", koja će se održati u utorak, 14. studenog. Ta će edukacija, kaže, ponuditi pregled ispravne terminologije i preporučenih principa izvještavanja te će kroz primjere dobre i loše prakse dati odgovore na sve nedoumice na koje se može naići kad se novinarski i urednički bavite TIRV temama. Prijave su u tijeku i možete se prijaviti na This email address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it..

U Hrvatskoj se samo dvije udruge primarno bave promicanjem i zaštitom prava transrodnih osoba

No, koji je prvi korak za ljude u Hrvatskoj koji shvate da su transrodni? Odakle krenuti s tranzicijom, komu se prvo obratiti? Što mogu napraviti roditelji transrodne djece, pitamo Asmiru.

"Savjetovalište Trans Aida otvoreno je za sve osobe koje imaju pitanja o početku tranzicije i izvrsno je mjesto za dobiti prve informacije o tome kako izgleda proces tranzicije u Hrvatskoj, pravnog priznanja roda, i slično. Mogu nam se obratiti i obraćaju nam se i roditelji transrodne djece, koji se educiraju, žele najbolje svojoj djeci i odlučuju im biti podrška", kaže.

Ipak, Trans Aid i TransParent jedine su udruge u Hrvatskoj koje se primarno bave promicanjem i zaštitom prava transrodnih osoba. Kako prodrijeti do manjih sredina gdje je to apsolutni tabu, kako pomoći ljudima koji ne znaju da postoje takve organizacije, radi li se nešto po tom pitanju, zanima nas.

Promjena spola u dokumentima ni približno nije dovoljna za miran početak novog života. Naime, transrodne osobe u Hrvatskoj su veoma izložene diskriminaciji na tržištu rada, a najčešće je to zbog "nepodudarajućih" dokumenata

"Trans Aid koristi online savjetovanje kao sredstvo prodiranja do manjih sredina te pružanja podrške osobama koje ne mogu dobiti potrebnu podršku u svojim sredinama. Uz to, Trans Aid ima i organizirane tribine, okrugle stolove i edukacije za stručnjaštvo koje radi s TIRV osobama i izvan Zagreba", kaže Asmira.

Trans Aid ima i savjetovalište za transrodne osobe koje je osnovano u rujnu 2015. godine. Od svog početka do danas broj ljudi koji kontaktiraju savjetovalište je u stalnom porastu.

"U 2017. savjetovalištu je pristupilo više od 130 osoba kroz više od 300 savjetovanja, a od početka rada savjetovališta usluge je koristilo preko 200 osoba kroz više od 800 savjetovanja te više od 50 susreta grupa podrške. Dio savjetovanja odnosi se na online savjetovanje, dok se dio odnosi na individualno psihološko savjetovanje u prostorima savjetovališta Trans Aida, a u svom programu savjetovalište nudi i grupe podrške za trans, inter i rodno varijantne osobe. Ovi podaci govore da je savjetovalište Trans Aida postalo prepoznato mjesto za trans, inter i rodno varijantne osobe u potrazi za podrškom", završno poručuje Asmira Topal.

Asmira smatra kako bi se po pitanju prava transrodnih osoba, Hrvatska trebala ugledati na sve veći broj država u svijetu koje ukidaju psihološka i psihijatrijska testiranja za osobe kojima je potrebna samo promjena dokumenta, dok je u nekim državama moguće ostvariti i medicinsku skrb po principu informiranog pristanka, bez posjeta psiholozima ili psihijatrima. U Velikoj Britaniji, Španjolskoj i SAD-u postoje klinike koje prakticiraju pružanje medicinske skrbi po principu informiranog pristanka. U Danskoj je zakonski uvedena depatologizacija, odnosno zabrana etiketiranja trans identiteta kao mentalnih poremećaja. U Argentini su jednim zakonom zajamčeni i pristup besplatnoj zdravstvenoj skrbi svima kojima je ona potrebna, kao i promjeni dokumenata uz izjavu osobe.

Dodaj komentar


Security code
Osvježi

Crolova Petica

Ova stranica koristi web kolačiće. Neki od kolačića koje koristimo su neophodni za rad dijelova stranice. Ukoliko ne želite instalirati kolačiće s ovih stranica, možete nastaviti pregledavati stranice bez klikanja na "Prihvaćam kolačiće", kolačići se neće instalirati.