Posljednjih se godina ugledni znanstvenici sasvim ozbiljno bave teorijama da je sve ovo oko nas zapravo matrica, odnosno da živimo u računalnoj simulaciji. Ako se to ikad pokaže točnim, pretpostavljamo da će se otkriti i kako je autor ove naše simulacije ili nevješti početnik ili poremećeni manijak sklon čudnovatim eksperimentima.

A možda je to i samo tlapnja, rezultat nemogućnosti suočavanja sa stvarnošću koja se, barem u Hrvatskoj, sve teže može racionalno objasniti. Tome u prilog idu neke teme iz novih Nebuloza.

Osudi me nježno

sanader_sudR
Foto: Radio Sjeverni FM/Facebook

O presudama Ivi Sanaderu kojima je tjedan započeo napisane su već stotine redaka kojima je teško dodati bilo što novo ili originalno. Svejedno ga ne možemo izostaviti iz ove runde nebuloza, pa kratko podsjećamo što se dogodilo: u ponovljenom je suđenju proglašen krivim u slučaju Hypo i nepravomoćno osuđen zbog ratnog profiterstva – nakon 23 godine! Za zloupotrebu položaja zamjenika ministra vanjskih poslova i ratno profiterstvo kazna iznosi dvije godine i šest mjeseci, a mora vratiti i 3,6 milijuna kuna. Zanimljive su i olakotne okolnosti koje je u obrazloženju presude navela sutkinja Jasna Galešić: "Olakotne okolnosti su mu da dosad nije pravomoćno osuđen, da je sudionik Domovinskog rata, oženjen i otac dvoje djece", a od toga je možda apsurdnije samo ono što je dodala: "Ovom presudom se odražava i snažna osuda društvene zajednice".
Zbilja? To se pitao veći dio javnosti, a oni koji su dosad i imali još kakvu slabašnu iluziju da će "institucije odraditi svoj posao", vjerojatno je više nemaju.
Sanadera je, naime, Franjo Tuđman nagradio počasnim činom pukovnika. Riječ je o ukazu o dodjeli činova pričuvnih časnika Oružanih snaga RH kojima je Tuđman promaknuo 141 državnog dužnosnika "za zasluge i doprinos u Domovinskom ratu". Od 1991. do 1993. Sanader je bio član Kriznog štaba za srednju i sjevernu Dalmaciju te je sudjelovao na nekoliko rundi pregovora sa srpskom stranom oko razmjene zarobljenika. U prosincu 1991. u Stobreču se postrojila Art garda, odnosno postrojba Zbora hrvatskih umjetnika Split. Sanader je tada kao intendant splitskog Hrvatskog narodnog kazališta bio u postroju u maskirnoj odori s puškom na ramenu. Svjedoci tvrde kako je to jedini put da je bio u odori, ali sudu je to bilo dovoljno da mu smanji kaznu.
Ovdje nema prostora za nabrajanje svih nebuloznih nelogičnosti hrvatskog pravosuđa – od toga da se starice koje se "uhvati" u prodaji sira i vrhnja "na crno" ili neplaćanju TV-pristojbe za radijski prijemnik iz 1974. ekspresno drakonski kažnjava ili ih se šalje u zatvor, pa do oslobađanja ubojica u automobilima jer su iz "uglednih obitelji" ili pak smanjivanja kazne silovatelju i ubojici maloljetnice jer je "roditelj"... no i površan pogled na povijest presuda za najgnjusnije zločine navodi nas da se pitamo kakve se to poruke zapravo šalju iz hrvatskih sudnica i kome bi one mogle biti primjer?

Žena, majka, političarka?

Prošle nedjelje nekadašnja predsjednica Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa Dalija Orešković gostovala je u emisiji Nedjeljom u 2. Čak i u skučenom formatu emisije Orešković je uspjela ostaviti poprilično snažan dojam; oštrim je kritikama aktualne vlasti i otvorenim i odlučnim odgovorima mahom pobrala simpatije gledatelja. No, njezina je slava trajala kratko – jedva nekoliko sati dok se na Facebooku nije oglasio njezin svekar, Slaven Letica. Leticu nisu zainteresirali ni snahin program ni reakcije na njezin nastup, već kako će se njezino bavljenje politikom odraziti na obitelj: "Sve zanima kakva će Dalija biti, ako bude, političarka. Mene, pak, zanima i brine samo jedno: da joj bavljenje politikom ne oduzme dragocjeno majčinsko vrijeme koje trebaju moje unuke Meri i Leonora." Dakle, umjesto da podrži ženu koja je praktički srušila vladu Tomislava Karamarka, a nije se libila obračunati ni s predsjednicom, što joj je donijelo kredibilitet koji bi uistinu mogla pretvoriti u političke bodove, Letica poručuje da joj je mjesto s djecom, a da politiku prepusti muškarcima koji povijesno i jesu vladali javnom sferom upravo zbog nepriznatog i neplaćenog ženskog rada kod kuće. Upitno je hoće li se Dalija Orešković upustiti u politiku. Svoj tim okuplja prilično dugo, ne osniva stranku, već platformu, politički joj program nije jasno određen, već se samo okvirno može okarakterizirati kao centristički, a povrh svega nejasno je na koje izbore planira izaći. Izvjesno je pak da će, ako što brže ne iskoristi moment popularnosti, brzo iščeznuti iz kratke pameti prosječnih Hrvata. Nadamo se da na njezinu odluku o političkom angažmanu neće utjecati objava Slavena Letice, već isključivo njezina vlastita motiviranost.

Glasnović na neonacističkoj konvenciji

ŽGNPD
Foto: NPD

Nezavisni zastupnik Željko Glasnović u studenom će sudjelovati na konvenciji neonacističke Nacionalnodemokratske stranke Njemačke (NPD), stranke koju se više puta pokušalo zabraniti zbog promicanja protuustavnih vrijednosti, što je redovito odbijano zbog njezina marginalnog političkog utjecaja. U doba sve oštrijeg zaokreta udesno nije tako sigurno da je neonacizam samo lokalni fenomen, o čemu svjedoči i ova konvencija koja će okupiti najžešće protivnike prihvata migranata s ciljem "očuvanja životnog prostora Europe". Glasnović je objasnio da je NPD samo domoljubna stranka, a optužbe za neonacizam tek su irelevantne predrasude ljevičara. Konvencija će, tvrdi, okupiti političare koji smatraju da je Europa zasnovana na kršćanskim načelima. Puno je, ipak, točnije da je Europa zasnovana na pravu i zakonima i na sekularnim načelima, te da nijedna europska država ne smatra kako bi na njezinu teritoriju trebali živjeti samo kršćani njezine vlastite nacionalnosti. Lako je moguće da bi se nepopravljiva ksenofobija radikalne desnice jedino i mogla izliječiti suživotom s osobama drugih kultura koje na put u Europu ne polaze kako bi uništile proizvodnju pršuta i crkve prenamijenili u džamije, već da pobjegnu od bijede, rata i progona koji se uvelike imaju zahvaliti upravo vjernim hrvatskim partnerima iz Amerike i Rusije.

Dodaj komentar


Security code
Osvježi

Crol.hr koristi kolačiće kako bi se osiguralo bolje korisničko iskustvo i funkcionalnost stranica. Kako biste saznali više, kliknite na Više informacija, a za nastavak pregleda i korištenja stranica, kliknite na OK
Više informacija Prihvaćam