Kao i svake godine, mreža europskih LGBTI organizacija ILGA Europe objavila je duginu mapu u sklopu svog izvještaja Rainbow Europe kojim se iz godine u godinu mjeri napredak ili nazadak 49 europskih zemalja po pitanju zaštite prava LGBTI osoba u šest područja – jednakost i nediskriminacija, obitelj, zločini iz mržnje i govor mržnje, zakonsko priznavanje roda i tjelesnog integriteta, prostor civilnog društva, i prava na azil.

Hrvatska već petu godinu zaredom bilježi porazne rezultate te je sa 16. pala na 19. mjesto s ocjenom od 45,93%. Najviše mjesto, visoko peto, Hrvatska je držala 2014. godine kad je donesen Zakon o životnom partnerstvu no otad iz godine u godinu padamo na toj ljestvici. Prvo mjesto već godinama drži Malta s visokih 89,10%, a odmah iza nje slijede Belgija, Luksemburg, Danska, i Norveška.

Ovogodišnje je iznenađenje Crna Gora koja zauzima visoko 11. mjesto, no crnogorske LGBTI organizacije već su se oglasile kako bi ukazale da donošenje strateških i zakonskih rješenja zbog potencijalnog pristupa EU i NATO-u ne znače nužno i značajniji društveni napredak ili prihvaćanje LGBTI osoba. Hrvatska se nalazi u društvu Grčke, Slovenije i Estonije po pitanju postotka zaštite prava LGBTI osoba, dok začelje liste drže zemlje poput Rusije, Armenije, Turske i Azerbajdžana.

Pandemija kao izgovor za grubo kršenje ljudskih prava, Hrvatska najlošija u zaštiti LGBTI obitelji

Hrvatska najlošije rezultate pokazuje u području zaštite obiteljskih prava LGBTI osoba, zakonskog priznavanja roda i tjelesnog integriteta i prava na azil.

Na tragu toga su i preporuke Hrvatskoj kako poboljšati svoj status na duginoj mapi: donošenjem zakonskih mjera koje će osigurati bračnu jednakost za sve građane i građanke, donošenjem zakonskog okvira koji će istopolnim parovima omogućiti pristup zajedničkom posvajanju i medicinski potpomognutoj oplodnji i razvijanje pravednog, transparentnog pravnog i administrativnog okvira za zakonsko prepoznavanje roda temeljenog na postupku samoodređenja i oslobođenom nasilnih zahtjeva poput sterilizacije, medicinske dijagnoze ili kirurške/medicinske intervencije.

rm2020-cro

Situacija nije znatno bolja ni na ostatku kontinenta, gdje trenutačna pandemija koronavirusa nekim državama služi kao izlika za sužavanje prostora ljudskih prava u čemu prve stradavaju LGBTI osobe – čak 49% zemalja u izvještaju nije pokazalo pozitivan napredak u odnosu na proteklu godinu.

Izvršna direktorica ILGA Europe, Evelyne Paradis, izjavila je kako je ovo kritičan trenutak za LGBTI ravnopravnost u Europi. Ističe kako svake godine sve više i više zemalja, uključujući prvake u LGBTI ravnopravnosti, zaostaju u podršci, dok sve više i više vlada poduzima aktivne mjere usmjerene protiv LGBTI zajednice.

"Povijest nas uči da oni koji su prije krize bili ranjivi, nakon nje postaju još ranjiviji, stoga smo zabrinuti da će povećana represija i socio-ekonomske nedaće kreirati ‘savršenu oluju’ za mnoge LGBTI osobe u Europi u narednih nekoliko godina", dodala je.

Ali to nije sve, rezultati su nam očajni u još jednom istraživanju objavljenom isti dan

ILGA Europe poziva sve zemlje da LGBTI ravnopravnost postave kao jedan od ključnih političkih prioriteta, i da to pitanje ne zapostave u ekonomskoj krizi koja nam vjerojatno slijedi.

Istog dana rezultate istraživanja o LGBTI osobama objavila je i Agencija Europske unije za temeljna prava (FRA). S gotovo 140.000 LGBTI sudionika, to je najveće istraživanje takve vrste, koje se nastavlja na prvo istraživanje agencije provedeno 2012. godine. Osim 27 zemalja članica, ispitane su i LGBTI osobe iz Velike Britanije, Srbije i Sjeverne Makedonije.

Prvi put su sudjelovale i mlade LGBTI osobe u dobi između 15 i 17 godina. Rezultati istraživanja pokazuju mali napredak u posljednjih sedam godina – iako sve više i više LGBTI osoba diljem Europe izlazi iz ormara, i dalje je prisutan strah od nasilja i diskriminacije.

Preko pedeset posto LGBTI učenika u dobi od 15 do 17 godina skriva svoju seksualnu orijentaciju u školi, a svega 13% LGBTI tinejdžera izjavilo je da se o LGBTI temama u njihovim školama govorilo na pozitivan ili uravnotežen način

"Previše LGBTI ljudi i dalje živi u sjeni, bojeći se ismijavanja, diskriminacije ili čak i napada. Iako su neke zemlje napredovale u postizanju LGBTI ravnopravnosti, rezultati našeg istraživanja pokazuju da je, općenito govoreći, postignuto premalo stvarnog napretka, što je mnoge LGBTI ljude ugrozilo. Poteškoće u poslu i zdravstvu mogu u budućnosti postati još teže zbog pandemije koronavirusa. Donositelji politika trebali bi uzeti sve to u obzir i učiniti više na aktivnom promicanju punog poštovanja prava LGBTI osoba ", izjavio je direktor FRA Michael O’Flaherty.

LGBTI tinejdžeri prepušteni sami sebi

Rezultati FRA istraživanja za Hrvatsku pokazuju poražavajuće rezultate: 84% ispitanih LGBTI osoba izjavilo je se u javnosti izbjegava držati za ruku sa svojim partnerom ili partnericom, dok u EU taj strah dijeli 61% sudionika. 43% osoba izbjegava određene lokacije zbog straha od napada, a samo 27% ispitanih u Hrvatskoj otvoreno je po pitanju svoje seksualne orijentacije ili rodnog identiteta – europski prosjek je 47%.

Preko pedeset posto LGBTI učenika u dobi od 15 do 17 godina skriva svoju seksualnu orijentaciju u školi, a svega 13% LGBTI tinejdžera izjavilo je da se o LGBTI temama u njihovim školama govorilo na pozitivan ili uravnotežen način.

Obje organizacije, i ILGA Europe i Agencija za temeljna prava, pozvale su vlade zemalja uključenih u istraživanja da te rezultate uzmu u obzir pri kreiranju novih politika koje bi bile uključivije za LGBTI osobe i poboljšale situaciju po pitanju ravnopravnosti, kako u pojedinim zemljama, tako i na razini Europske unije.

Situacija nije znatno bolja ni na ostatku kontinenta, gdje trenutačna pandemija koronavirusa nekim državama služi kao izlika za sužavanje prostora ljudskih prava u čemu prve stradavaju LGBTI osobe

Pitanje je hoće li Vlada Republike Hrvatske u ovom ili u nekom od budućih mandata uzeti u obzir znanstvena istraživanja i preporuke organizacija koje se aktivno bave ovom temom već godinama, ili ćemo i dalje morati svjedočiti padu razine prava i čitati iskustva osoba koje i dalje žive u strahu za vlastitu egzistenciju?

Dodaj komentar


Security code
Osvježi

apvili baner
Cookies make it easier for us to provide you with our services. With the usage of our services you permit us to use cookies.