Početkom mjeseca se urednica Pink Newsa javno u Guardianu "outala" kao heteroseksualka. “Pa što?”, pitali bi možda neki. Sigurno da bismo, u suvremenom svijetu navodne jednakosti, mi lezbijke i gejevi trebali dobro znati da nečija seksualnost ne ukazuje na to koliko je netko sposoban. “Ja sam hetero. Evo, 'priznala' sam”, napisala je Jessica Geen 3. ožujka u Guardianu. “Uređujem Pink News već godinu dana i ljudi su još uvijek šokirani što nisam lezbijka.” Geen je rekla da se reakcije na to kreću od “blagog zadirkivanja do nevjerice, pa katkad čak i do bijesa”. 

Za Danielle Carter, urednicu konkurentske stranice Pink Wire, to jednostavno nije "autentično".
“Mislim da nije važno ako straight osoba piše članke za gej populaciju, ali kad se treba suočiti sa zajednicom čija je urednica, škakljivo je to područje”, rekla je Carter. “Izravno komuniciraš s tim ljudima i vrlo je važno dobro razumjeti njihove probleme.”

S druge je strane Geen u intervjuu za Lesbilicious, nakon objave članka u Guardianu, rekla kako je iznenađena tolikom potporom. “Jedan slatki aktivist poslao mi je mail u kojemu je napisao kako su neki od najvećih zagovaratelja LGBT prava upravo heteroseksualci, a to dokazuje da nije potrebno izravno iskustvo ili povod za vjerovanje."

Dublje razumijevanje
Jessica Geen se, koliko je poznato, “uvukla kao gej na sve načine”, otkako je preuzela ulogu urednice Pink Newsa. No, može li ona u potpunosti razumjeti naše probleme ako nikada nije hodala u našim cipelama?
"Geen može biti izražavati nezadovoljstvo u vezi s temama kao što su istospolni brakovi, ali to nju svejedno ne pogađa. A odatle inače crpite strast”, kaže Carter.

Izjava za Guardian podijelila je kako gej i straight zajednice, tako i spolove. Jedan komentator je napisao: “Ja ne propitujem Jessicinu vjerodostojnost ili sposobnost da dobro napravi svoj posao, no ipak mi je draže da me predstavlja netko iz moje zajednice.”

Ostali su počeli prigovarati u vezi stvarnoga teksta, pa je tako netko napisao: “Jedan moj gej prijatelj tvrdi da bi se gej ljudi trebali sjetiti da su pretežno heteroseksualci oni koji su odabrali mijenjati zakone nabolje.“
"To je kao da kažeš da su bijelci bili primaran faktor u ukidanju ropstva", odgovorio je netko.

Carter se slaže. “Dio moje uloge, kao urednice magazina LGBT History Month, jest razgovor s ljudima koji su bili dio tih pokreta… oni bi bili duboko uvrijeđeni kad biste im rekli da su za sve promjene koje su se dogodile tijekom vremena najzaslužniji heteroseksualci."

Drugi komentator članka iz Guardiana je Geeničinu izjavu da "su heteroseksualne žene i gej muškarci tijekom povijesti dijelili istu sudbinu zbog represija koje su im nametali heteroseksualni muškarci" doživio kao uvredu.
"Dublji smisao njezinih komentara jest taj da bi heteroseksualni bijelac bio manje podoban nego što je to ona”, napisao je. “Jednom kad prizna da je jedna kombinacija spola i seksualnosti prikladnija od druge od druge, samo je pitanje gdje povući crtu. Načelo da je kompetencija jedini kriterij Jessica Geen u potpunosti je negirala.”

Ipak, usprkos kritikama, mnogi su odmah podržali Geeničino "outanje", a neki su čak tvrdili da je to svjedočanstvo napretka gej prava, kad heteroseksualka može uređivati stranicu za lezbijke i gejeve.

čini se da se srž problema svodi na predstavljanje. Naravno da urednici magazina ne posjeduju enciklopedijsko znanje o temama kojima se bave. Neki čitatelji od urednika ne očekuju ništa više od dobroga novinarstva, no neki žele glasnogovornika, borca za njihova prava, nekoga tko je prošao kroz ono što oni prolaze i koji ima ožiljke koji to dokazuju.

Glas naroda
Wes Streething, predsjednik NUS-a (Nacionalne unije studenata), objašnjava da u toj organizaciji seksualnost nije predmet rasprave, osim ako kritički medij predstavljanja ne ulazi u igru.

"Značajnost nečije seksualnosti stvarno ovisi o prirodi njegove uloge”, kaže Streething.
"NUS ima dva izabrana LGBT predstavnika – jednog za žene i jedan otvoren, a obje funkcije moraju obnašati osobe koje se definiraju kao članovi/ce NUS LGBT kampanje. S obzirom da njih biramo i da nas oni predstavljaju, vjerujemo da bi trebali biti lezbijke, gejevi ili transrodne osobe."

U svijetu u kojem su LGBT osobe često nedovoljno zastupljene u očima javnosti, žena za koju se "podrazumijevalo" da je lezbijka, a ispalo je da "čak nije ni biseksualka", izazvala je priličnu ljutnju.

Geen je rekla za Lesbilicious: “Ja nisam glasnogovornica gej zajednice. Ja im dajem pravo glasa, ne govorim umjesto njih.”

I na kraju dolazimo do toga što čitatelji zapravo očekuju od najčešće "nevidljivih" urednika koji nam donose dnevne vijesti iz LGBT svijeta? Moramo čestitati Jessici za postizanje uspjeha s Pink Newsom – očito ju je odabrao prethodni urednik koji je, koliko znamo, gej – jer se pokazala najboljom kandidatkinjom za tu funkciju.

U idealnom svijetu u kojemu bi LGBT osobe bile vidljive i u potpunosti zastupljene u svim područjima života, ideja da straight osoba uređuje gej stranice pokazala bi koliko su naša prava napredovala.
No danas, 2010. godine, funkcija urednice Pink Newsa samo je još jedno radno mjesto koje nije popunila lezbijka. To znači da mi imamo jedan uzor manje i jednu šansu manje za povećavanje vidljivosti.