Prekršajne, umjesto kaznenih prijava, dugotrajnost postupaka, sekundarne viktimizacije žrtava i neadekvatne kazne samo su neki od najčešćih problema s kojima se susreću žrtve zločina iz mržnje, njihovi odvjetnici i udruge koje im pomažu. Iz Odvjetničkog ureda Jelavić &partneri, te Zajedničkog odvjetničkog ureda Bandalo&Labavić doznajemo kakva su iskustva iz prakse. Također smo istražili i što kaže policijska statistika, u kojoj mjeri se provodi edukacija policijskih djelatnika, te što iz Ravnateljstva policije kažu na primjedbe upućene na rad njihovih djelatnika od strane udruga koje pomažu žrtvama.

U posljednje dvije godine policija je evidentirala četiri kaznena djela motivirana mržnjom prema LGBT osobama, u tri slučaja počinjenje je evidentirano u Zagrebu, a jedno u Splitu.

"Od ukupno 35 kaznenih djela motiviranih mržnjom, počinjenih tijekom 2013. godine, dva kaznena djela motivirana su mržnjom zbog seksualne orijentacije ili spolnog opredjeljenja. Od ukupno 14 kaznenih djela motiviranih mržnjom, počinjenih tijekom 2014. godine, 2 kaznena djela su motivirana mržnjom zbog seksualne orijentacije ili spolnog opredjeljenja", odgovaraju nam iz Odnosa s javnošću Ravnateljstva policije.

Međutim pitanje koliko je bilo prekršajnih prijava ostaje bez odgovora.

"Iz gornjeg odgovora vidljiv je broj kaznenih prijava zbog kaznenih djela motivirani mržnjom prema LGBT osobama", kažu nam iz Ravnateljstva policije te dodaju kako "prilikom zaprimanja prijava policijski službenici postupaju sukladno odredbama Zakona o policiji, Zakona o policijskim poslovima i ovlastima, Zakona o kaznenom postupku, Prekršajnog zakona, te drugih propisa koji reguliraju područje rada policije u kaznenim i prekršajnim predmetima".

Velik broj zločina iz mržnje počine maloljetnici

Odvjetnica Ana Bandalo iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Bandalo&Labavić otkriva kako su među počiniteljima zločina iz mržnje prema LGBT osobama najčešći maloljetnici.

"Imali smo dosta iskustava s takvim predmetima od 2010. Najčešće su to napadi i premlaćivanje na javnim mjestima, obično noću, gdje su osobe napadnute na temelju toga kako se ponašaju, kako su odjeveni i kako se izražavaju, obično su napadači mlađi ljudi, čak i maloljetnici, njih je čak bilo više".

Postoji problem u činjenici da policija, koja je prva pozvana na reagiranje, u situacijama kad je počinjen zločin iz mržnje češće podnosi prekršajnu , a ne kaznenu prijavu, što nije prihvatljivo jer je prekršajno pravna odgovornost puno manja nego kaznenopravna odgovornost, kako u pogledu kazne, tako i društvene poruke koja se šalje, a isto tako i u pogledu specijalne prevencije protiv samog počinitelja

Osim udruga i samih žrtva i odvjetnici nam potvrđuju kako je jedan od najčešćih problema taj što se počinitelji zločina iz mržnje većinom prijavljuju prekršajno, a ne kazneno, te pojašnjavaju zašto je to od velike važnosti.

Odvjetnik Ivan Jelavić iz Odvjetničkog društva Jelavić&partneri, ističe:

"Točno je da postoji problem u činjenici da policija, koja je prva pozvana na reagiranje, u situacijama kad je počinjen zločin iz mržnje češće podnosi prekršajnu , a ne kaznenu prijavu, što nije prihvatljivo jer je prekršajno pravna odgovornost puno manja nego kaznenopravna odgovornost, kako u pogledu kazne, tako i društvene poruke koja se šalje, a isto tako i u pogledu specijalne prevencije protiv samog počinitelja.

Naime, ako počinitelj bude kazneno procesuiran, za očekivati je da će samo vođenje takvog postupka i izricanje strože kazne utjecati na njegovu svijest da više ne čini kaznena djela".

Žrtva je pretučena, a napadač je kažnjen novčano, na svim hrvatskim sudovima nam je odbijen kazneni postupak. Slučaj je iskomuniciran i s hrvatskom Vladom i čekamo odluku suda

Slična iskustva imaju i u Zajedničkom odvjetničkom uredu Bandalo&Labavić:

"U početku smo imali probleme jer policija nije prepoznavala motiv napada iz mržnje, već je po službenoj dužnosti pokretala prekršajne postupke, uglavnom prekršaj protiv javnog reda i mira. I kazne su bile neadekvatne, najčešće se radilo o blagim novčanim kaznama. U takvim smo se slučajevima obraćali Državnom odvjetništvu s kaznenom prijavom, a istovremeno smo išli prema Prekršajnim sudovima da zastanu s prekršajnim postupkom dok se to ne riješi, jer osoba ne može biti dvaput kažnjena za isto djelo".

Žrtva je pretučena, a napadač je kažnjen novčano

Odvjetnica Bandalo ipak ističe kako su se takve situacije promijenile unazad dvije godine:

"Policija prepoznaje taj motiv iz mržnje i odmah pokreće kaznene prijave. U početku smo imali problema s preblagim kaznama na Kaznenom sudu, onda je Županijski sud u jednom slučaju presudio kako se takav zločin kažnjava bezuvjetnom kaznom zatvora. Prije bi bili uglavnom rad za javno dobro ili uvjetne kazne, sad su bezuvjetne zatvorske kazne, od šest mjeseci do godinu dana".

No, jedan je njihov slučaj trenutno i pred Europskim sudom za ljudska prava, upravo zbog razloga što je počinitelj umjesto kaznene zaradio samo prekršajnu prijavu:

"Žrtva je pretučena, a napadač je kažnjen novčano, na svim hrvatskim sudovima nam je odbijen kazneni postupak. Slučaj je iskomuniciran i s hrvatskom Vladom i čekamo odluku suda", kaže odvjetnica Bandalo.

Drugačija je situacija s postupcima koji se vode po odredbama Zakona o suzbijanju diskriminacije s kojim u praksi ima dosta problema u primjeni. Naime, činjenica je kako je Županijski sud u Zagrebu u čak šest podnesenih udružnih tužbi , kao prvostupanjski sud, donio svih šest presuda kojim je odbio podnesene tužbe

Zbog postupanja policije pravdu u jednom slučaju na navedenom sudu traži i Odvjetnički ured Jelavić&partneri:

"U ovom trenutku imamo jedan predmet komuniciran prema vladi RH pred Europskim sudom za ljudska prava, radi se o tužiteljici koja je bila grubo vrijeđana od strane djelatnika policije zbog svoje spolne orijentacije, no ne mogu govoriti detaljnije o tom predmetu u ovom trenutku", kaže nam odvjetnik Ivica Jelavić.

Što se tiče dugotrajnosti trajanja sudskih postupaka, situacija se tu ne razlikuje od općeg stanja u pravosuđu. Neki postupci se provode brže, dok neki traju godinama.

Što se tiče ostalih diskriminacijskih parnica koje vodimo i po drugim osnovama, i tu su loša iskustva. Ili policija uopće ne postupa ili postupa jako sporo

"Što se tiče trajanja postupka, bilo kaznenog ili prekršajnog, oni se brzo provode, i u tom smislu nemamo primjedbi. Drugačija je situacija s postupcima koji se vode po odredbama Zakona o suzbijanju diskriminacije s kojim u praksi ima dosta problema u primjeni. Naime, činjenica je kako je Županijski sud u Zagrebu u čak šest podnesenih udružnih tužbi , kao prvostupanjski sud, donio svih šest presuda kojim je odbio podnesene tužbe. Radi se o predmetima, Marković, Mamić ( dvaput podnesene tužbe od različitih udruga ), upravitelj zatvora u Osijeku, te postupak protiv vjeroučiteljice. Vrhovni sud preinačio je presude protiv Markovića i upravitelja zatvora u Osijeku, te je ipak utvrdio diskriminaciju. Svi slučajevi vodili su se predugo", ističe odvjetnik Jelavić.

Postupci spori, a žrtve znaju i odustati jer su već istraumatizirane prijašnjim postupcima

Od 19 predmeta u slučajevima zločina iz mržnje i diskriminacijskih parnica po drugim osnovama (zapošljavanje, stanovanje, govor mržnje na društvenim mrežama,...) koje vodi zajednički odvjetnički ured Bandalo& Labavić, zasad imaju jednu pravomoćnu presudu. Ostale su tužbe još u postupku, većinom završene pred prvostupanjskim sudom ali zbog žalbenog postupka nisu pravomoćne.

"Nakon što su počinitelji kažnjeni, bilo u parničnom ili kaznenom postupku, pokretali bismo i parnične postupke radi naknade štete. Tu je problem dugotrajnost postupka, nemogućnost naplate štete, jer većinom su počinitelji maloljetni, po zatvorima i/ili nezaposleni. Jako su spori ti postupci, a problem je i što žrtve znaju i odustati, jer su već istraumatizirane prijašnjim postupcima.

Sudovi su u kaznenom postupku prilikom izricanja presude u dva vrlo poznata predmeta, napad na Nevena Rauka i Gorana Hadžića, izrekli minimalne zakonom predviđene kazne, iako se mora priznati da su počinitelji bili u pritvoru sve do izricanja prvostupanjske presude. Međutim, to je samo zbog činjenice da su predmeti bili iznimno medijski popraćeni, što se ne može kazati u nekim drugim predmetima

Što se tiče ostalih diskriminacijskih parnica koje vodimo i po drugim osnovama, i tu su loša iskustva. Ili policija uopće ne postupa ili postupa jako sporo. I mediji su popratili prvo odbačene prijave zbog govora mržnje na internetu gdje je Državno odvjetništvo odbacilo prijavu uz objašnjenje kako je riječ o utjecaju psihologije mase, dok je za drugi slučaj rečeno kako nije bio 'dovoljnog intenziteta'. U ta dva slučajeva Odvjetništvo je reaktiviralo oba predmeta i sada od Facebooka traže podatke kako bi se došlo do počinitelja", kaže nam odvjetnica Ana Bandalo.

Odvjetnik Jelavić dodaje i kako su veliki problem i neadekvatne kazne:

"Primjerice sudovi su u kaznenom postupku prilikom izricanja presude u dva vrlo poznata predmeta, napada na Nevena Rauka i Gorana Hadžića, izrekli minimalne zakonom predviđene kazne, iako se mora priznati da su počinitelji bili u pritvoru sve do izricanja prvostupanjske presude. Međutim, to je samo zbog činjenice da su predmeti bili iznimno medijski popraćeni, što se ne može kazati u nekim drugim predmetima", napominje.

"Slučaj Novak": uznemirujuć govor mržnje "kažnjen" s – 1000 kuna

Poznat je i slučaj akademika Slobodana Novaka koji je u kolumni za Večernji list iznio čitav niz uznemiravajućih teza na račun LGBT osoba, no kažnjen je neadekvatnom novčanom kaznom.

"On je prekršajno prijavljen, sud ga proglasio krivim zbog uznemiravanja i kažnjen je s 1000 kuna, uložili smo žalbu", kaže odvjetnica Bandalo.

Kao jedan od slučajeva koji posebno pamti odvjetnik Ivan Jelavić navodi tužbu udruge Kontra protiv vjeroučiteljice Jelene Ćorić Mudrovčić u prvom procesu po Zakonu o suzbijanju diskriminacije.

"Taj postupak mi je posebno ostao u sjećanju, vodio se u vrlo neugodnoj atmosferi i postupak je vođen na način zbog kojega je tužitelj, udruga Kontra, zatražila izuzeće sutkinje, no to je odbijeno. Zanimljiva je činjenica kako se radilo o prvom takvom postupku u Hrvatskoj, nakon tog postupka uslijedile su druge udružne tužbe u predmetima koje sam i naveo, no Vrhovni sud rješavao je druge predmete premda su oni podneseni mnogo kasnije od tog predmeta, da bi nekoliko dana prije ovih izbora donio presudu kojom je potvrdio prvostupanjsku presudu kojom smo odbijeni s tužbom i tužbenim zahtjevom. Podnijeli smo reviziju, a postupak ćemo nastaviti i dalje", najavljuje odvjetnik Jelavić.

Slobodan Novak je prekršajno prijavljen, sud ga proglasio krivim zbog uznemiravanja i kažnjen je s 1000 kuna, uložili smo žalbu

Ostaje nam nada kako će se s godinama i posebice uz redovitu edukaciju djelatnika policije i odvjetništva, negativnosti iz provedbene prakse svesti na minimum.

Pozitivno je i što u Ravnateljstvu policije postoje specijalizirani odjeli koji se, između ostalog bave i prevencijom i suzbijanjem zločina iz mržnje, te kako Policijska akademija već duži niz godina ostvaruje suradnju s LGBT udrugama, čiji predstavnici sudjeluju u edukaciji policijskih službenika u području zločina iz mržnje prema LGBT osobama.

Iz Ravnateljstva policije također napominju kako se "suradnja s udrugama koje promiču i štite prava LGBT osoba, osim u navedenim slučajevima uključenja predstavnika udruga u edukaciju policijskih službenika, ogleda se, između ostalog, i u brojnim zajedničkim projektima u kojima Ravnateljstvo policije sudjeluje kao partner takvih udruga".