Nakon što su mađarske vlasti počele otvoreno dovoditi u pitanje strano financiranje nevladinih udruga, što je, među ostalim, dovelo do racija i diplomatskih incidenata, tamošnji je civilni sektor objavio zajednički apel u kojem upozorava međunarodnu javnost na teško stanje građanskih inicijativa kojima se sustavno smanjuje i ograničava prostor djelovanja.

Kako jasno pokazuju represivni koraci, na udaru su udruge koje se svojom aktivnošću propitkuju djelovanje vlade Viktora Orbana, bilo da se radi o borbi protiv korupcije, zaštiti okoliša, pravima manjina i LGBT osoba,...

Unija građanskih sloboda, jedna od prozvanih udruga, smatra da se radi o postupcima s ciljem ušutkivanja ljudi (od običnih građana do organiziranog civilnog društva). Već od 2010. primjećuju se nedvosmislene tendencije u mađarskom društvu, kao što su eliminacija neovisnih institucija, podrivanje parlamentarnog odlučivanja, pojava novog zakona o medijima (s većim poreznim opterećenjima), slabljenje institucije Ustavnog suda, reforma izbornog sustava itd.

Ako vladi nisu po volji...

Kad se napadu na civilni sektor doda ograničavanje slobode medija (u kojima se prakticira autocenzura zbog medijskih zakona i odredbi koje medije onemogućavaju u objavi članaka u kojima se kritizira vlast), dolaze do sljedećeg zaključka: "Svi ti koraci dovode do toga da Mađarska sve više sliči Putinovoj Rusiji gdje se utišavaju posljednji glasovi slobode i gdje se ruše utvrde demokratske države."

Na meti su i udruge koje se bave borbom protiv korupcije i zaštitom okoliša, a jedini razlog koji nevladin sektor prepoznaje jest taj što mađarska vlada ne odobrava strano financiranje (fondovi Norveške, Islanda i Lihtenštajna) organizacija koje joj nisu po volji. Stoga će prozvane udruge, prema trenutnom stanju stvari, biti predmetom revizije koja će ustvrditi jesu li udruge legitimno primile sredstva od norveških poreznih obveznika ili su pak odabrane da bi branile određene političke interese (koji, naravno, nisu interesi aktualne mađarske vlade).

Nakon reizbora, mađarska vlada nastoji oslabiti kredibilitet nevladinih udruga i preuzeti kontrolu nad stranim izvorima financiranja. U svom apelu podsjećaju da "dinamično i neovisno civilno društvo igra ključnu ulogu u demokraciji i služi kao proturavnoteža vladi". Recentni primjeri iz Rusije pokazuju da represija nad civilnim sektorom lako može dovesti do kriminalizacije istog i sprečavanja u radu.