U siječnju ove godine u Zagrebu su se počele održavati Prajdionice. Riječ je o prvoj školi LGBT aktivizma, queer i LG kulture, politologije i povijesti u Hrvatskoj. O tome, kao i o mogućnosti osnivanja prvih LGBT studija u Hrvatskoj, porazgovarale smo s Frankom Dotom iz udruženja Zagreb Pride, koje je ujedno i idejni začetnik te organizator Prajdionica.

Što su Prajdionice, tko ih organizira, kome su namijenjene i koji su ciljevi/planovi za dalje?
Radi se o prvom ciklusu LGBT i queer "studija" u Hrvatskoj, o našoj generalnoj probi za budućnost, ali prvenstveno o prvoj školi LGBT aktivizma, queer i LG kulture, politologije i povijesti u Hrvatskoj. Nastale su na poticaj sve većeg broja novih članova i članica lanjskog i preklanjskog Organizacijskog odbora Zagreb Pridea koji su na našim radnim političkim sastancima imali puno pitanja o raznim stvarima vezanim uz Pride, kako je uopće nastao, zanimalo ih je vidjeti stare fotografije, prošla iskustva, pročitati proglase, shvatiti tko je i kad podržavao, a tko napadao Pride i LGBT pokret općenito. OOPP čine uglavnom mladi ljudi, mnogi od njih su bili djeca kad je nastao naš LGBT pokret i važno je da doznaju kako je to bilo nekad, a kako i zašto je danas. Zato je udruga Zagreb Pride odlučila napraviti taj ciklus radionica i predavanja, prilagoditi teme upravo upitima i sugestijama novih članova i članica, a ove, 2011. godine, ih je najviše ikad. Namijenjene su svima koje sve ili neka pojedina Prajdionica zanima, a posebno ohrabrujemo članove OOPP-a da ih pohađaju, ali i aktivno sudjeluju. O budućnosti je još rano razgovarati, prvo da vidimo kako će ove proći.

Misliš li da je moguće osnivanje LGBT studija u Hrvatskoj, konkretno na Sveučilištu u Zagrebu? Koje su potencijalne prepreke?
Zasad je nerealno takvo što očekivati na institucionalnoj akademskoj razini. Ta kod nas nema ni rodnih, mirovnih, ljudskopravaških specijaliziranih studija. Uz konzervativne i birokratske otpore, tu su i neki specifični problemi kao što je nedostatak obrazovanog kadra. Naime, osoba s doktoratom znanosti koje bi kompetentno mogle predavati LGBT i queer studije iz raznih disciplinarnih očišta je jako malo ili nimalo. Ali postoje i mali, ali jako važni, pomaci, mikroprostori slobode na nekim fakultetima, posebice na FF-u u Rijeci i tamošnjem Odjelu za kulturalne studije, a nešto malo i na zagrebačkome FF-u. Tamo neki profesori i profesorice drže tematska predavanja iz suvremenih teorija seksualnosti, neka posebno posvećena queeru, rodu iz LGBT perspektive i slično. Ja na primjer svake godine kao gost predavač održim nekoliko predavanja u Rijeci, kao što je LG povijest u 19. stoljeću, povijest svjetskog Pride pokreta, teorije seksualnosti, queer i rod i slično To što se stvaraju takvi temelji je dobar znak za početak ovog desetljeća.

U susjednoj Italiji, na milanskom sveučilištu, pokrenuti su LGBT studiji (Fakultet političkih znanosti), a pokrenuo ih je jedan aktivist i član gej udruge. Što bi u pravnom smislu bilo potrebno za pokretanje nečeg takvog?
U pravnom smislu je postupak osnivanja nekog studija ili odjeljenja poznat i propisan raznim zakonima i aktima pojedinih sveučilišta i fakulteta. Put je dug, ali ima svoj kraj. Prije toga trebali bismo uložiti napore da izvan nekih već utemeljenih LGBT i queer studija, kroz diplomske i doktorske radove unutar postojećih struka i smjerova, te studiranjem na postdiplomskoj razini u inozemstvu što više lezbi i pedera koje zanimaju društvene i humanističke znanosti stekne stručne kompetencije, da objavljuju radove na LGBT i queer teme kako bismo imali jaku profesionalnu poziciju kada dođe vrijeme za institucionalizaciju takvih studija i kod nas. Treba raditi i na tome da počevši od NSK pa do svih knjižnica na fakultetima društvenog i humanističkog profila bude što više nove stručne literature iz područja LGBT i queer studija. Nadam se da Prajdionice mogu biti poticaj studenticama i studentima da počnu uzimati seminare i diplomske radove iz ovog područja. Mi iz Zagreb Pridea im stojimo na raspolaganju oko pomoći s literaturom i savjetima iz onih područja, posebice kulture, povijesti i prava gdje imamo članove i članice s velikim znanjem i iskustvom.

Misliš li da bi bilo zainteresiranih i kakav bi uopće bio koncept takvog studija?
Interesa ima sve i bit će ga još više. O konceptu ćemo kad bude vrijeme.

Kako komentiraš činjenicu da je Rijeka otvorenija prema LGBT temama od Zagreba?
Ne mislim da je Rijeka otvorenija, nego da koncept kulturalnih studija i oni kao model akademskog rada i studiranja otvaraju više prostora za teme iz teorije seksualnosti, rodnosti, transgresije roda te LGBT i queer studije. U Zagrebu takvog preddiplomskog i diplomskog studija naprosto nema, bar zasad.