I Hrvatska se u nedjelju četvrtu godinu za redom priključila svjetskoj kampanji "Milijarda ustaje protiv nasilja nad ženama i djevojčicama", inicijativi usmjerenoj na podizanje svijesti o uznemirujućoj statistici prema kojoj će svaka treća žena u svijetu tijekom života biti podvrgnuta silovanju ili fizičkom nasilju, što je milijarda žena i djevojčica. Civilne udruge upozorile na problematične odredbe Kaznenog zakona, višestruku diskriminaciju žena s invaliditetom i pripadnica manjina, te nužnost ratifikacije Istanbulske konvencije.

Jedinstveni podaci o učestalosti nasilja nad ženama za Europu ne postoje, ali mnoge zemlje članice provode istraživanja čiji pregled sugerira da je u svim državama svaka četvrta ili peta žena iskusila fizičko nasilje najmanje jednom tijekom svoje odrasle dobi, a svaka deseta i seksualno nasilje.
Hrvatska nije iznimka, samo u siječnju ove godine u partnerskom su nasilju ubijene četiri žene, na što je upozoreno i nedavnom akcijom "Preuzmite odgovornost za ubijanje žena" kojom je i odana počast ženama koje su ubili njihovi partneri, supružnici i članovi obitelji.

Žene na presudu zbog silovanja čekaju i do 6 godina, a počinitelji dobivaju minimalne kazne

Statistika pokazuje da je svaka četvrta ili peta žena iskusila fizičko nasilje, i dok ono u obitelji opada raste broj kaznenih djela nanošenja lakših i težih ozljeda. Nasilje nema samo fizički oblik, već može poprimiti i ekonomski i politički. Svake godine oko stotinjak žena prijavi policiji silovanje, no to nije konačna brojka.

Podaci civilnih udruga kažu da na svako prijavljeno silovanje dolazi 15 do 20 neprijavljenih.

"Ono što je problematično je Kazneni zakon. Njegovim izmjenama iz 2013. godine dogodio se čitav niz nepovoljnih promjena koje se prvenstveno tiču težih oblika seksualnog nasilja uključujući silovanje. Prije svega od smanjenja zapriječene kazne sa 3 do 10 godina na godinu do 10, a mi znamo iz prakse da se u principu izriču minimalne kazne.

Drugi riječima, nakon prijave za seksualno nasilje za silovanje postupak teče u prosjeku 3 do 6 godina da bi netko dobio kaznu zatvora od godine dana i da bi nakon odsluženja dvije trećine kazne imao pravo izići iz zatvora, dakle nakon 8 mjeseci.

Ono što mene stalno zanima u odnosu prema zakonodavcu je što očekuju, tko će prijavljivati seksualno nasilje i vući se po sudovima toliko dugo da bi netko dobio tako minimalnu kaznu?", izjavila je Maja Mamula, koordinatorica Ženske sobe za N1 televiziju, sa središnje manifestacije održane na zagrebačkom Cvjetnom trgu.

Žene s invaliditetom i pripadnice manjina višestruko diskriminirane

Ovogodišnja tema manifestacije "Milijarda ustaje protiv nasilja nas ženama i djevojčicama" bila je "Žene s margine" kao posveta ženama koje su marginalizirane dvostruko i trostruko jer, osim što su žene, ujedno su i pripadnice manjina ili žene s invaliditetom.

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić je istaknula kako su žene s invaliditetom "svaki dan izložene trostrukoj diskriminaciji, zbog toga što su žene, jer imaju invaliditet i zato što su nezaposlene i nedovoljno obrazovane" i pozvala je sve institucije da promptno i učinkovito djeluju na prevenciji nasilja, zaštiti žrtava i kažnjavanju počinitelja, a sve pojedince "da ne izgube solidarnost, empatiju i građansku hrabrost u suočavanju i prijavljivanju nasilja".

Ramiza Memedi iz udruge Bolja budućnost istaknula je kako su žene Romkinje u posebno ranjivu položaju jer su višestruko diskriminirane i u svojoj zajednici i šire. "Osim s partnerskim nasiljem i nasiljem u obitelji, one su suočene sa strukturalnim nasiljem na tržištu rada", upozorila je.

"Čini mi se da 80 posto Romkinja u Hrvatskoj od 15 do 24 godine ni ne nastavljaju školovanje. Ne vidimo ni u manjim mjestima i upravama Romkinje, a osobito u većim institucijama. Vrlo je važno imati žene u koje bi se mlade Romkinje mogle ugledati", rekla je izvršna direktorica Centra za ženske studije, Rada Borić, prilikom gostovanja u Dnevniku N1 televizije u nedjelju, posebno istaknuvši problem strukturalnog nasilja.

"Nije problem samo počinitelja nasilja, već i ono što zovemo strukturalno nasilje, nasilje institucija koje vrlo sporo rješavaju slučaj, a slučajevi traju i do šest godina, da uopće dođe do neke kazne".

Bez ratifikacije Istanbulske konvencije nema ni sankcija, upozorila Rada Borić

Također je podsjetila na nužnost ratifikacije tzv. Istanbulske konvencije, Konvencije Vijeća Europe o sprječavanju i borbi nasilja nad ženama i nasilja u obitelji.

"Hrvatska je i obvezna ratificirati Istanbulsku konveciju. To znači npr. osigurati financijska sredstva za naša skloništa. Skloništa žive doslovno od milostinje. Dokle god ne ratificiramo Konveciju, ne postoje sankcije", upozorila je.

Borić je kazala i kako je, nažalost, još uvijek na ženama da se brinu za svoja prava, te poručila kako je za to odgovorna čitava zajednica.

"Kao što ispred zgrade stoji kućni red o pravilima ponašanja, trebalo bi stajati i da ne smijemo ignorirati nasilje koje čujemo i vidimo da se događa".

Osvrnula se i na malu zastupnjenost žena u Vladi i Saboru, rekavši kako ih je u ovom sazivu manje nego 90-tih, čime se radi korak unatrag i daje slika kako u Hrvatskoj nije važna ravnopravnost spolova.

U četiri godine održavanja, kampanja "One Billion Rising" razvila se u najmasovniji pokret za suzbijanje nasilja nad ženama. Svake veljače, do Međunarodnog dana žena, 8. ožujka, diljem svijeta pridružuje joj se na tisuće lokalnih incijativa. U 2016. svjetska kampanja održava se u više od 200 zemalja.

Dodaj komentar


Security code
Osvježi

Crol.hr koristi kolačiće kako bi se osiguralo bolje korisničko iskustvo i funkcionalnost stranica. Kako biste saznali više, kliknite na Više informacija, a za nastavak pregleda i korištenja stranica, kliknite na OK
Više informacija Prihvaćam