Ministar kulture Zlatko Hasanbegović dosljedan je u nijekanju čitavog niza, kako kritika iz inozemstva, tako i napada na osobe i medije koji su se našle na putu "nove hrvatske kulturne paradigme" koju tako revno provodi u ime aktualne Vlade. Poručuje i da se protiv Tomislava Karamarka vodi "difamacijska kampanja", a najnovije pismo europskih intelektualaca koji traže njegovu smjenu nazvao je "neutemeljenim besmislicama".

Otvorenim pismom koje je objavljeno u uglednom francuskom listu Liberation, a potpisuju ga europski intelektualci svjetskoga glasa, među ostalima i filozof Alain Finkielkraut te nobelovac Dario Fo, zatražena je smjena ministra kulture Zlatka Hasanbegovića, kojeg opisuju kao povijesnog revizionista i simpatizera ustaškog režima, te ističu kako se Hrvatska time ne pridržava temeljnih vrijednosti Europske unije.

"Zlatko Hasanbegović iskorištava poslijeratno totalitarno nasilje kako bi diskreditirao borbu protiv fašizma koji podmuklo miješa sa zločinima komunizma, što je izvrtanje istine. U svojim govorima i publikacijama u pitanje dovodi povijesne istine i osnovne vrijednosti naše političke unije.

On nije izabran zbog svojih kompetencija u području kulture, već kako bi promovirao ideologiju koju zastupa", navodi se u otvorenom pismu koje je ujedno početak peticije kojom se poziva na smjenu hrvatskog ministra kulture.

"Povijesni revizionist i simpatizer ustaškog režima"

Pismo su među brojnim intelektualcima potpisali i talijanski marksistički teroretičar Antonio Negri, bosanskohercegovački oskarovac Danis Tanović, profesorica na kalifornijskom Berkeleyju Judith Butler, konzervativni francuski filozof Alain Finkielkraut i talijanski književni nobelovac Dario Fo.

Potpisali su ga i bivša premijerka Kanade Kim Campbell, bivši španjolski ministar vanjskih poslova Miguel Angel Moratinos, poznati europski intelektualci kao što su Etienne Balibar i Chantal Mouffe te poznati francuski aktivisti i lovci na naciste Beate i Serge Klarsfeld. Među potpisnicima iz Hrvatske ističu se glumica Urša Raukar i aktivist za ljudska prava Mario Mažić.

Branio je rezolutno ministar Hasanbegović u utorak na HRT-u i voljenog prvog potpredsjednika Vlade, Tomislava Karamarka. Po njemu se zahtjev za glasovanjem o povjerenju Karamarku "temelji na difamacijskoj kampanji, i siguran je da će taj zahtjev "biti u Saboru odbijen i time potvrđena stabilnost parlamentarne većine"

U pismu detaljno navode i brojne Hasanbegovićeve kontroverzne izjave i poteze, i prije nego je postao ministar, kao i nakon toga. Navodi se tako da je jedan od njegovih prvih poteza bio ukidanje Povjerenstva za neprofitne medije nakon čega se riješio njemu nenaklonjenih novinara na HRT-u, dok je članove Vijeća za elektroničke medije izložio rastućem pritisku zanemarujući zabrinutost brojnih organizacija, među kojima i OESS-a.

"Zbog svega ovoga pozivamo na zajedničku akciju jer u Europi i Hrvatskoj nema mjesta ideologiji utemeljenoj na revizionizmu koju on zastupa. Ovdje nije riječ o mišljenju ili političkom senzibilitetu, već o izrazu naše privrženosti osnovnim vrijednostima koje su temelj europskog projekta", navodi se u pismu.

Sve su to besmislice i denuncijantska kampanja dokoličara sa zagrebačke špice!

Ministar Hasanbegović otvoreno pismo europskih intelektualaca nazvao je "neutemeljenim besmislicama" te u svom prepoznatljivom stilu kaže:

"To su potpuno neutemeljene besmislice. Čudim se površnosti ljudi koji se daju uvući u denuncijantsku kampanju dokoličara sa zagrebačke špice bez da su ikada pročitali bilo koju moju izjavu, članak ili knjigu", komentirao je za Jutarnji list.

Na pitanje cijeni li inače nekog od inozemnih intelektualaca navedenih u otvorenom pismu, konzervativnog francuskog filozofa Alaina Finkielkrauta ili talijanskog nobelovca i književnika Darija Foa, Hasanbegović se pokušao našaliti, ili pak možda biti ironičan:

"Sve uvide koje sam iznosio o komunističkim manipulacijama pojmom antifašizam stjecao sam i iščitavanjem eseja i intervjua Alaina Finkielkrauta. On je uistinu snažno utjecao na moje intelektualno oblikovanje. Hvala mu na tome".

Sve se to događa očito u nekoj drugoj, paralelnoj, stvarnosti u kojoj živi hrvatski ministar kulture za kojeg je, bez da trepne, "ova Vlada jamac očuvanja demokracije u zemlji"

I prilikom jučerašnjeg razgovora za HTV Hasanbegović je ostao ustrajan u svojoj omiljenoj igri potpunog negiranja stvarnosti i zamjene teza, pa je rekao i kako je "teza o fašizaciji društva jedna vrsta političke diskvalifikacije", koja "nije utemeljena niti u jednoj činjenici, nije utemeljena niti u jednom postupku ili izjavi bilo kojega ministra u hrvatskoj Vladi, niti bilo kojeg istaknutog sudionika javnog ili političkog društva".

Protiv Karamarka se vodi "difamacijska kampanja"

Branio je rezolutno ministar Hasanbegović u utorak na HRT-u i voljenog prvog potpredsjednika Vlade, Tomislava Karamarka. Po njemu se zahtjev za glasovanjem o povjerenju Karamarku "temelji na difamacijskoj kampanji, i siguran je da će taj zahtjev "biti u Saboru odbijen i time potvrđena stabilnost parlamentarne većine". Ne očekuje iznenađenja iz Mosta, jer, kaže, "Petrov je jasno rekao da će se voditi činjenicama, a ne glasinama i lažima i u tom smislu očekujem i njegovu odluku".

Izjavio je ministar kulture koji ostaje dosljedan u zatvaranju očiju i ušiju na čitav niz, u javnosti itekako dobro popraćenih, napada na osobe i medije koji su se našle na putu "nove hrvatske kulturne paradigme" koju tako revno provodi u ime aktualne Vlade.

Prisjetimo se, od zatiranja medijskog pluralizma kroz ukidanje financiranja neprofitnih medija i brzopoteznih uredničkih smjena te otpuštanja nepodobnih novinara i novinarki na HRT-u, preko napada na ravnateljicu Agencije za elektroničke medije Mirjanu Rakić u kojima je sudjelovao i potpredsjednik Sabora, Ivan Tepeš, uz neizostavno skandiranje ustaških pozdrava koje se bez reakcije državnog vrha nastavlja i na nogometnim utakmicama, pa do potpuno sramotnog priopćenja nakon fizičkog napada na novinara Antu Tomića u kojem ga se doslovno upozorava da pripazi što govori i piše, iz čega smo mogli zaključiti samo to kako je novinar valjda sam kriv što su ga fizički napali.

Nije ga se dojmila ni zabrinutost veleposlanika država članica EU i SAD-a akreditiranih u Hrvatskoj zbog zatiranja medijskih sloboda, kao ni kritika povjerenika Vijeća Europe za ljudska prava, Nilsa Muižnieksa koji je izrazio zabrinutost zbog porasta etničke netolerancije, govora mržnje i drugih oblika zločina iz mržnje protiv pripadnika nacionalnih manjina, osobito onih srpske nacionalnosti, članova židovske zajednice i Roma, kao i zbog neadekvatne reakcije vlasti u vezi s prijavljenim slučajevima fizičkih napada, prijetnji smrću i zastrašivanja novinara.

Sve se to događa očito u nekoj drugoj, paralelnoj, stvarnosti u kojoj živi hrvatski ministar kulture za kojeg je, bez da trepne, "ova Vlada jamac očuvanja demokracije u zemlji".

Dodaj komentar


Security code
Osvježi

Cookies make it easier for us to provide you with our services. With the usage of our services you permit us to use cookies.