Žrtve ratnog zločina silovanja na svim razinama – od institucionalne do zakonodavne – prolaze neprestanu reviktimizaciju. Pod pokroviteljstvom predsjednice RH Kolinde Grabar-Kitarović u utorak je u Zagrebu održana konferencija posvećena Zakonu o pravima žrtava seksualnog nasilja za vrijeme oružane agresije na Republiku Hrvatsku u Domovinskom ratu, na kojoj su se okupili svi relevantni dionici –od samih žrtava i njihovih obitelji do predstavnika/ca državnih institucija.

Uvodnim govorom u Novinarskom domu o radu Zaklade Sunčica okupljenima se obratila voditeljica zaklade Marija Slišković s posebnim osvrtom na tri glavna problema s kojima se danas susreću žrtve silovanja u Domovinskom ratu – od senzibiliziranijeg pristupa države prema žrtvama po načelu povjerenja prema žrtvi, propusta zakonodavaca u vidu kumulativnog promatranja i uračunavanja materijalnih prava koje su žrtvama pripale na temelju drugih osnova, zbog čega je velikom broju žrtava uskraćeno ostvarivanje prava po zakonu pozivajući na nužnost njegove izmjene.

Administracija žrtvama otežava i onako tešku situaciju

"Kao primjer nefunkcionalnosti i diskriminacije svakako je problematika žrtava seksualnog nasilja hrvatske nacionalnosti, u slučajevima kad je nasilje počinjeno na teritoriju BiH. Žrtve ostaju diskriminirane za mogućnosti ostvarivanja prava po osnovi seksualnog nasilja jer nemaju prebivalište u BiH, pa upućujemo apel Ministarstvu vanjskih poslova da započne pregovore sa nadležnim tijelima u susjednoj državi, kako bi prvenstveno zaštitili pripadnike svog naroda i otklonile ovakvu nepravdu s kojima se žrtve ratnog zločina susreću", poručila je Slišković.

Problema svakako ima još, no govornici pozvani od strane Zaklade nekako su bili puni hvale za svoj dosadašnji rad, s čime se ne bi složila zamjenica Glavnog državnog odvjetnika Jasmina Dolmagić navodeći kako je zaključno s godinom 2015. bilo 85 otvorenih predmeta, te kako bi voljela da ih je više (misleći na mali broj prijava).

Bez obzira na netaktičnu referencu, uputila je nazočne i na javni poziv objavljen na internetskim stranicama DORH-a, što govori koliko sama administracija žrtvama otežava i onako tešku situaciju.

Zapažen, iako vrlo kratak, govor bio je onaj pomoćnice ministra zdravstva Vere Katalinić Janković, koja je kazala kako je "prava osoba za ovu problematiku" bez ičega konkretnog u govoru koji je trajao dvije minute. O temi kao što je zločin silovanja u Domovinskom ratu svakako bi ispred ministarstva trebala puno više reći, no očita nepripremljenost ili prezentacija mišljenja resornog ministarstva o ovoj temi je jasan znak da će žrtve i dalje prolaziti trnovit put za ostvarivanje svojih prava.

Diskurs prema kojem sve žrtve silovanja ne bi trebale imati ista prava

Niti pomoćnik ministra obrane Zoran Piličić nije izostavio "sve dobro" što je MORH napravio za žrtve, referirajući se na brojke riješenih predmeta, uspostavu povjerenstva koje djeluje pri Ministarstvu obrane, a u kojem su do raspuštanja za istim stolom sjedile predstavnice civilnog sektora, ženskih organizacija i institucija, no zbog primjedbe na sâm Zakon koji je bio vrlo manjkav i nedorečen, a čak su iz redova HDZ-a, odnosno od predsjednika HVIDRA-e i saborskog Odbora za ratne veterane Josipa Đakića dolazili zahtjevi da se iz prijedloga zakona izostave pripadnici oružanih i redarstvenih snaga RH "jer se time izjednačavaju s agresorom".

"Pojavio se diskurs prema kojem je rečeno da sve žrtve silovanja ne trebaju imati ista prava i zastupana su rješenja po kojima bi se žrtve silovanja diskriminirale i kojima se željelo onemogućiti ostvarivanje prava ženama srpske nacionalnosti, pa i opaska da sâm ministar ima prevelike ovlasti, što je dovelo do raspuštanja povjerenstva koje je djelovalo i izabrano je novo", kaže Nela Pamuković iz Ženske mreže, "manje kompetentno, čime su žrtve ponovno politički instrumentalizirane".

Konferenciji je nazočila i Rada Borić iz Centra za ženske studije te inicijative Ženski sud koja je aktivno sudjelovala u kreiranju zakona kao i primjedbi na sâm zakon. Pitali smo je kako bi ocijenila ovu konferenciju.

Revizija već riješenih zahtjeva

"Konferencija je istaknula zalaganje žena u podršci žrtvama, posebice Marije Slišković iz Udruge žena u Domovinskom ratu, ali i posebnu podršku, političku i financijsku, UNDP-a Hrvatske i Luise Vinton, no zaboravilo se istaknuti da je proces kreiranja Zakona i stvaranja preduvjeta za ostvarivanje statusa osigurala prethodna vlada uz ministra Predraga Matića i zamjenika ministra Bojana Glavaševića te podršku predsjednika Ive Josipovića, dok je položaj žrtava seksualnog nasilja u ratu bio zaboravljen od prethodnih HDZ-ovih vlada."

No, Borić vidi problem u već navedenom raspuštanju Povjerenstva te podsjeća kako je Ministarstvo branitelja tri dana prije parlamentarnih izbora razriješilo 11 od 14 članova i članica Povjerenstva izabranih javnim pozivom u prošlom sazivu Vlade, redom istaknutih stručnjakinja i stručnjaka iz područja prava, medicine i zaštite žrtava seksualnog nasilja.

"Umjesto njih ministar branitelja Tomo Medved je sâm imenovao nove članove i članice Povjerenstva, bez da su razriješeni dobili Zakonom propisana obrazloženja o svojim razrješenjima", kazala je.

"Novo povjerenstvo, čuli smo, nastavlja rješavati preostale zahtjeve - od 181 prispjelog zahtjeva za rješavanjem statusa žrtve, riješena su 132, no zabrinjava činjenica da je najavljena revizija već riješenih zahtjeva, ne samo zato što se dovode u pitanje odluke prethodnog Povjerenstva već i sama najava revizije dodatno traumatizira žrtve koje su ostvarile status. Žrtve su više od 20 godina čekale na priznavanje patnje i rješavanje statusa i nedopustivo je da se promjene političke vlasti ponovno bilježe na njihovim tijelima", smatra Borić.

Naslućuje se da je stvaran broj žrtava daleko veći

Iako je sama konferencija bila otvorena za novinarska pitanja, zbog velikog broja sudionica i sudionika vremena je bilo vrlo malo, te je ostalo nejasno što je s reciprocitetom žrtava, jer silovanih žena i muškaraca je bilo svih nacionalnosti.

Prilika za pitanja nije bilo jer se za riječ javila saborska zastupnica Ines Strenja Linić i odmaknuvši se od teme konferencije pojasnila kako daje punu podršku Ministarstvu obrane da bi se dragovoljne pripadnice RH tretirale jednako kao i muški kolege.

Očito je da će se na ovoj problematici još jako dugo i mukotrpno raditi ako želimo da žrtve dobiju barem kakvu-takvu zadovoljštinu.

No, ukoliko se na žrtve bude gledalo selektivno i ako žrtve postanu dnevno-politička tema, sav teret će pasti na sustav u koji je povjerenje ionako poljuljano. Naslućuje se da je stvaran broj žrtava daleko veći, no velika je odgovornost na svim akterima koji se bave ovom problematikom da ojačaju položaj žrtve.

Dodaj komentar


Security code
Osvježi

apvili baner
Cookies make it easier for us to provide you with our services. With the usage of our services you permit us to use cookies.