Prema najnovijem izvještaju Ureda za demokratske institucije i ljudska prava OESS-a (OSCE-ODIHR), tijekom 2017. godine je u 57 država zabilježena su ukupno 5843 incidenta, među kojima su najbrojniji zločini motivirani antisemitizmom, rasizmom i ksenofobijom te incidenti zbog nečije seksualne orijentacije i rodnog identiteta. U Hrvatskoj je lani policija evidentirala 25 takvih zločina.

Izvještaj se temelji na službenim statistikama pojedinih država, ali i na podacima 124 organizacije civilnog društva te UNHCR-a, Međunarodne organizacije za migracije (IOM) i OESS-a na terenu.

Službeni podaci dobiveni od država u pravilu se znatno razlikuju od informacija kojima o zločinima iz mržnje raspolažu nevladine organizacije, odnosno broj službeno evidentiranih incidenata iz mržnje najčešće je manji od onih dobivenih iz drugih izvora. S druge strane, neke države su dostavile samo službene podatke, a iz nekih su stigli samo podaci nevladinih organizacija, piše Forum.tm.

Upravo zbog takvih razlika, OSCE-ODIHR potiče države da bolje vode službene evidencije o zločinima iz mržnje i da ih nadopunjuju podacima kredibilnih organizacija civilnog društva, kako bi se dobila realna i sveobuhvatna slika o zločinima iz mržnje u pojedinim državama.

U Poljskoj najbrojniji zločini iz rasističkih i ksenofobnih pobuda, Mađarska bilježi rast zločina iz mržnje

Da su službene statistike dosta različite, da ih vlasti u pojedinim državama neujednačeno vode, bez jasnih navoda motivacija za pojedine zločine iz mržnje, pokazuju primjeri država poput Mađarske i Poljske.

Tako je u Mađarskoj lani policija evidentirala čak 233 zločina iz mržnje (u odnosu na 33 iz 2016.), ali bez jasnih opisa pojedinih slučajeva te bez i jednog procesuiranog ili osuđenog slučaja. Ipak se za 52 incidenta navodi da su počinjeni zbog rasizma ili ksenofobije te da se svi oni tiču fizičkih napada na osobe druge boje kože ili etničke pripadnosti, kao i da je bilo 18 napada zbog vjerskog uvjerenja, ali službeni izvori ne navode o kojim se vjerskim zajednicama radi.

Hrvatska redovito izvještava o zločinima iz mržnje. Prema službenim podacima, policija je lani evidentirala 25 takvih zločina, 16 slučajeva je procesuirano, a 12 osuđeno. Većinom je riječ o zločinima motiviranim rasizmom i ksenofobijom (10) te o napadima na LGBTIQ osobe (7)

To se može iščitati jedino iz podataka civilnih i međunarodnih organizacija koje – iako navode puno manji broj incidenata, njih 47 - jasno ističu i motive napada. Najviše je bilo antisemitskih napada (28), slijede rasistički i ksenofobni incidenti većinom ispisivanjem fašističkih grafita i simbola, te napadi na Rome.

Poljska, pak, u zločin iz mržnje uključuje i govor mržnje te uz ukupan broj prijavljenih slučajeva (886) navodi i broj procesuiranih (320) te osuđujućih (260) slučajeva. Bez konkurencije, predvode zločini iz rasističkih i ksenofobnih pobuda.

I podaci tamošnjih nevladinih organizacija navode najveći broj ksenofobnih napada, poput grupnih napada na Ukrajince, Ruse, Pakistance i Turke, demoliranje indijskog, egipatskog i kurdskog restorana.

Hrvatska: sedam napada na LGBTIQ osobe

U Poljskoj, kao tradicionalno katoličkoj državi, i država i civilno društvo bilježe napada na objekte katoličke crkve. Posebno ažurna bila je organizacija Ordo Iuris, konzervativni institut koji je prije nekoliko godina pokrenuo inicijativu zabrane pobačaja u Poljskoj, a vrlo su aktivni i u napadima na redatelja Olivera Frljića. Ordo Iuris Institut prijavio je čak 17 slučajeva napada na katoličke objekte u katoličkoj Poljskoj, od razbijanja prozora do premazivanja crnom bojom katoličkih kipova.

Hrvatska redovito izvještava o zločinima iz mržnje. Prema službenim podacima, policija je lani evidentirala 25 takvih zločina, 16 slučajeva je procesuirano, a 12 osuđeno. Većinom je riječ o zločinima motiviranim rasizmom i ksenofobijom (10) te o napadima na LGBTIQ osobe (7).

Podaci nevladinih i međunarodnih organizacija govore o 26 incidenata, po brojnosti također vode zločini zbog ksenofobije (20) i seksualne orijentacije (4). Većinu podataka su zajednički dostavili Centar za mirovne studije, Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću, GONG, Inicijativa mladih za ljudska prava, Kuća ljudskih prava, Srpsko narodno vijeće i Zagreb Pride.

Da su službene statistike dosta različite, da ih vlasti u pojedinim državama neujednačeno vode, bez jasnih navoda motivacija za pojedine zločine iz mržnje, pokazuju primjeri država poput Mađarske i Poljske

Među prijavljenim slučajevima, udruge navode napade na Srbe i njihovu imovinu, uništavanje ćiriličnih natpisa te demoliranje i ispisivanje fašističkih grafita na pravoslavnim crkvama i antifašističkim spomenicima iz Drugog svjetskog rata. Evidentiran je i slučaj dva napada bejzbol palicama u istome danu na dva tražitelja azila iz Libije i Sirije, kao i napad na tražitelja azila iz Irana, a čije je počinitelje policija naknadno uhitila.

Zabilježen je i slučaj grupnog napada na skupinu Roma, nakon čega je jedna od žrtava hospitalizirana. Prijavljen je i napad suzavcem na klub Super Super tijekom održavanja LGBT večeri u veljači prošle godine, kad su dvije osobe ozlijeđene. Udruge su dostavile i podatke o nasilju prema trans* osobi nakon što je otkrila svoj rodni identitet te o napadu zaštitara na gej muškarca iz Brazilca zbog toga što se u noćnom klubu ljubio sa svojim partnerom.

Kompletan izvještaj možete pročitati ovdje.

Pin It

Dodaj komentar


Security code
Osvježi

apvili baner
Crol.hr koristi kolačiće kako bi se osiguralo bolje korisničko iskustvo i funkcionalnost stranica. Kako biste saznali više, kliknite na Više informacija, a za nastavak pregleda i korištenja stranica, kliknite na OK
Više informacija Prihvaćam